Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dr­ža­va ne tre­ba da ga­ran­tu­je ce­nu mle­ka ni­ti bi­lo kog dru­gog pro­iz­vo­da

To je prak­sa ko­ju smo na­pu­sti­li pre vi­še od 20 go­di­na. Ka­da jed­nom na­pra­vi­te pre­se­dan, to po­la­ko po­sta­je pra­vi­lo i on­da svi to po­či­nju da tra­že
Dr­ža­va ne tre­ba da ga­ran­tu­je ce­nu mle­ka ni­ti bi­lo kog dru­gog pro­iz­vo­da
(Фото /Пољопривредни факултет)

U slu­ča­ju zah­te­va far­me­ra ne­re­še­no pi­ta­nje je, po sve­mu su­de­ći, na ko­li­ku će ot­kup­nu ce­nu u na­red­nom pe­ri­o­du mo­ći da ra­ču­na­ju. Pre­ma po­da­ci­ma Pri­vred­ne ko­mo­re Sr­bi­je (PKS) ona je tre­nut­no u pro­se­ku iz­me­đu 60 i 65 di­na­ra po li­tru, pa je pi­ta­nje ko­li­ko su mle­ka­re sprem­ne da pla­te tih za­cr­ta­nih 80 di­na­ra ko­li­ko tra­že da im se ga­ran­tu­je.

Pro­fe­sor dr Zo­ran Ra­jić, šef ka­te­dre za me­nadž­ment u agro­bi­zni­su na Po­ljo­pri­vred­nom fa­kul­te­tu u Be­o­gra­du re­kao je u raz­go­vo­ru za „Po­li­ti­ku” da, dr­ža­va ne mo­že da ga­ran­tu­je ce­nu mle­ka, ni­ti bi­lo kog pro­iz­vo­da.

– Dr­ža­va je na­pra­vi­la gre­šku što je fak­tič­ki ga­ran­to­va­la ce­nu pro­iz­vo­đa­či­ma sun­co­kre­ta. Ka­da jed­nom na­pra­vi­te pre­se­dan, to po­sta­je po­la­ko pra­vi­lo i on­da svi to po­či­nju da tra­že – sma­tra Ra­jić. Na­gla­ša­va da se Sr­bi­ja te prak­se od­re­kli pre vi­še od 20 go­di­na i vra­ća­nje na te sta­ze ni­je do­bro. Mi već vi­še od de­se­tak go­di­na ne pra­ti­mo po­tro­šnju, a to bi mo­ra­la da bu­de oba­ve­za jer je to po­če­tak sva­ke pri­če u pla­ni­ra­nju.

– Su­šti­na je da vi­di­mo ko­li­ko mi tro­ši­mo mle­ka i ko­li­ka ula­ga­nja su nam po­treb­na u taj sek­tor na osno­vu po­tro­šnje. Mi to sa­da ne zna­mo tač­no. I po­ljo­pri­vred­ni­ci bi tre­ba­lo da iza­đu s kal­ku­la­ci­jom ko­li­ka je ce­na mle­ka pod pro­seč­nim uslo­vi­ma u ko­ji­ma ra­de – na­vo­di naš sa­go­vor­nik. Me­đu­tim, do­da­je, ni­jed­na stra­na ne iz­la­zi s kon­kret­nim po­da­ci­ma.

– Ka­da ste po­sled­nji put vi­de­li ne­ki ozbi­ljan iz­ve­štaj o po­tro­šnji bi­lo kog pro­iz­vo­da, na osno­vu is­tra­ži­va­nja. Pro­me­ni­le su se na­vi­ke u is­hra­ni, sma­nje­na je po­tro­šnja od­re­đe­ne ro­be, a vi mo­ra­te da ide­te u su­sret tim pro­me­na­ma. Ta is­tra­ži­va­nja bi tre­ba­lo da ra­de in­sti­tu­ti, fa­kul­te­ti za po­tre­be dr­ža­ve na­kon če­ga bi se ana­li­zi­ra­li i efek­ti me­ra – ob­ja­šnja­va pro­fe­sor Ra­jić.

Ka­da go­vo­ri­mo o zah­te­vi­ma za po­ve­ća­nje pre­mi­je, tre­ba jav­no re­ći ko­li­ki bi to no­vac bio (a si­gur­no je ve­li­ki) i ko­li­ko bi to do­dat­no op­te­re­ti­lo agrar­ni bu­džet, od­no­sno ko bi od dru­gih pro­iz­vo­đa­ča bio za­ki­nut u slu­ča­ju da se pre­mi­je za mle­ko uve­ća­ju sa 10 na 20 di­na­ra, što je zah­tev pro­iz­vo­đa­ča.

– On­da će su­tra do­ći ne­ki dru­gi po­ljo­pri­vred­ni­ci is­pred vla­de, za­tvo­ri­će Ne­ma­nji­nu i vi će­te nji­ma da obe­ća­te isto i za­lud re­ba­lans, vra­ća­nje du­go­va… To je ta spi­ra­la, do­bro po­zna­ta u sve­tu. Evrop­ska uni­ja je ima, a to je kon­stant­no po­ve­ća­nje bu­dže­ta za po­ljo­pri­vre­du bez efek­ta. Mi smo ta­ko­đe na to pri­sta­li, a si­stem kon­tro­le je mar­gi­na­li­zo­van.Sa­mo da­je­te, a ne pra­ti­te efek­te me­ra – na­gla­ša­va naš sa­go­vor­nik.

Pre­ma nje­go­vom mi­šlje­nju, mno­go bo­lje i efi­ka­sni­je bi­lo bi kon­tro­li­sa­ti in­pu­te u pro­iz­vod­nji. Stran­ci već po­la­ko iz­la­ze s ce­nom se­men­ske ro­be, haj­de da se­lja­ke pred se­tvu in­for­mi­še­mo ko­li­ko će ih šta ko­šta­ti.

– Mo­ra­mo da raz­go­va­ra­mo na osno­vu či­nje­ni­ca. Tre­ba da ka­že­mo pro­iz­vo­đa­či­ma, re­ci­mo, da bi­ste mo­gli da ži­vi­te od pro­iz­vod­nje pše­ni­ce tre­ba da ima­te to­li­ko i to­li­ko hek­ta­ra. Ta­kva is­tra­ži­va­nja ima­ju te­ži­nu. Ili, ko­li­ko kra­va tre­ba da ima­te. Pri­ča­mo da je 10 ma­lo, ali ne zna­mo ko­li­ko je po­treb­no – na­po­mi­nje naš sa­go­vor­nik.

 Do­da­je da u slu­ča­ju ka­da sve te po­dat­ke ima­te na osno­vu ozbilj­nih is­tra­ži­va­nja ne mo­že­te da do­đe­te u si­tu­a­ci­ju da po­ljo­pri­vre­da oče­ku­je eks­klu­ziv­no pra­vo na ga­ran­to­va­ni pri­hod.

– Zna­či, ne mo­že­mo da ga­ran­tu­je­mo ali mo­že­mo ne­kim dru­gim me­ra­ma da uti­če­mo, da po­mog­ne­mo. A to je u ovom slu­ča­ju ulaz, da kon­tro­li­še­te tro­ško­ve. Da po­ljo­pri­vred­ni­ku ce­na se­men­skog ma­te­ri­ja­la bu­de jef­ti­ni­ja, ce­na go­ri­va… To su stva­ri na ko­je mo­že­te da uti­če­te – na­gla­ša­va pro­fe­sor Zo­ran Ra­jić.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Станиша Младеновић
Држава на овај начин исправља своје грешке, јер сточни фонд уништен јер у Србији харају стране млекаре и трговински ланци.
Vret
Ne mogu se ekonomska pravila usko vezana za proizvodne odnose u Nemačkoj ili Holabdiji preneti na Srbiju. Srbija je imala socijalisticko iskustvo, sto znaci da mlekarska industrija zavisi od gigantskih farmi - pitanje naše ekonomske politike je kako će te farme biti valorizovane. Obrnuto, poredjenja položaja naših seljaka sa holandskim ili nemačkim je nesuvislo, jer se tamo kada se kaže seljak misli na farmera koji ima po hiljadu grla, a ne na Milojicu sa pet krava.
Боро
A treba da garantuje tvoju platu? To treba? cela zapadna evropa daje podsticaje svojim seljacima da bi radili ono što je teško i što niko neće i što ako bi se ostavilo tržištu bi možda i propalo, bitno je da je ovaj profesor van tržišne utakmice. slobodno tržište je priča za malu decu koja služi da se porobe privrede slovenskih i azijskih državam, dok zapad svoje tržište čuva, a nama daje privid slobode.
Хронос
А ја се апсолутно слажем са тим да сељак треба да живи од свог рада а не од субвенција. Тржиште треба да буде регулисано од себе а држава је ту да регулацијом и дерегулацијом балансира тржиште.
Ваљевац
Субвенције пољопривредних производа које увозимо са запада без царина су у њиховим земљама 50% и више. Држава би то требала да уравнотежи јер су наше субвенције мање од 10%. Како ? Враћањем царина код земаља које имају субвенције веће од наших (или камате, цене репроматеријала....) . Али то је мало вероватно јер је уврежено мишљење да држава није ефикасна. Ефикасна држава је одговор на сва питања. Ми смо сада ефикасни само да помажемо странцима. Пример је Застава (Фијат).
Бранислав Станојловић
Др­жа­ва тре­ба да остави тржиште произвођачима и потрошачима!
Ovdašnja
I ostavila ga je. Zato seljak dobija 40 dinara po litru mleka, a mi kupujemo poljsko mleko od 150 dinara litar.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.