Četvrtak, 02.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Prvi gerilci u okupiranoj Evropi

Prvi gerilci u okupiranoj Evropi
Стаљин, Рузвелт и Черчил на Техеранској конференцији (Фото: „Википедија”)

U „Politici” je 3. januara objavljen tekst „Rasvetljavanje ratnih i poratnih sudbina pripadnika JVuO”, autora Branka Pejovića, u kojem pored ostalog piše: „Kada je buknuo Drugi svetski rat, a zrele su ih godine stigle, nisu se sklonili i zakletvu pogazili. Stali su pod barjak prvog gerilca okupirane Evrope, pošli na put stradanja sa teškim bremenom i osetili težinu zakletve... Ovo beleži upravo objavljena knjiga ’Težina zakletve’, mladog autora Dejana Đerića, poznatog po knjizi ’Slomljena krila Zlatibora’, o četničkom spasavanju savezničkih avijatičara... Đerić ističe... u tom duhu mu je i ’Težina zakletve’ koja baca svetlo na zatamnjene sudbine i stradanja pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini u ratnom i poratnom vremenu...”.

U prvoj knjizi „Istorija Ravnogorskog pokreta”, na strani 99, autor Kosta Nikolić piše:

„Kada su krenule prve partizanske akcije, Mihailovićev pokret je još bio u fazi organizovanja, sa planovima o podizanju opštenarodnog ustanka u datom momentu – kada se izvede organizacija pokreta otpora, stvore vojne formacije, Nemačka oslabi na frontovima i stigne značajnija saveznička pomoć ili eventualno bude izvedena invazija Balkana.”

Po navedenom, Draža Mihailović nije bio ni prvi gerilac u Jugoslaviji, već su to bili partizani. Međutim, prvi gerilci u okupiranoj Evropi bili su u Poljskoj – još 1939. godine, posle nemačke okupacije.

Na Teheranskoj konferenciji (28. 11 – 1. 12. 1943) Čerčil, Staljin i Ruzvelt su odlučili da se u Jugoslaviji pomažu samo partizani jer se bore protiv Nemaca, a ne i četnici, koji to ne rade. Ta odluka nije promenjena ni posle evakuacija savezničkih avijatičara iz Pranjana, jer nije bilo četničkih akcija protiv okupatora.

Juna 1944. Draža Mihailović nije više bio vojni ministar u Vladi Kraljevine Jugoslavije, a avgusta iste godine kralj Petar Drugi Karađorđević kao vrhovni komandant i JVuO ukinuo je Štab Vrhovne komande JVuO, a Dražu Mihailovića razrešio dužnosti načelnika Štaba Vrhovne komande.

Kralj Petar Drugi je 12. septembra 1944. u govoru preko Radio Londona pozvao sve Srbe, Hrvate i Slovence da stupe u oslobodilačku vojsku maršala Tita, a ko se ne odazove pozivu nosiće žig izdaje pred narodom i istorijom. Ovim je prestala da postoji JVuO, a oni koji se nisu odazvali navedenom pozivu pogazili su zakletvu datu kralju, poneli žig izdaje i postali odmetnička vojska Draže Mihailovića.

Dragoslav Dimitrijević,
Beograd

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Beogradjanin-Istrijan-Schwabenländle
Изгледа да је у Србији заборављено да се Европа не састоји само од Србије. У Србију је рат стигао априла 1941 године, а 2. Св. рат је започео септембра 1939 године. Можда неки још увек мисле да се кугла окреће око Србије а не око света. Било је покрета отпора у Европи годину и по дана пре напада на Краљевину Југославију.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.