Nezaposleni traže posao, poslodavci traže radnike
Šabac – Prvi put u poslednjih deset godina broj nezaposlenih Šapčana na evidenciji ovdašnje filijale Nacionalne službe za zapošljavanje manji je od 5.000. To povećava i nadu nezaposlenih Šapčana da će pre doći do posla. U prilog tome ide i povećano interesovanje domaćih i stranih investitora za poslovanje u Severozapadnoj radnoj zoni ovoga grada.
Šabačka radna zona jedna je od najvećih u ovom delu Srbije, a u 2022. godini zabeležila je rekordno interesovanje privrednika za izgradnju fabrika u ovom gradu. Pored japanskog „Jazakija”, koji od 2017. godine posluje u Šapcu i trenutno zapošljava 2.500 radnika, oživeće i četiri pogona kineske kompanije „Mint”, gde bi uskoro trebalo zaposlenje da stekne još 800 Šapčana.
Ima posla u Šapcu, kažu u filijali za zapošljavanje, pod čijom su ingerencijom i odeljenja u opštinama Bogatić, Vladimirci i Koceljeva.
– Preko naše službe odvija se stalna komunikacija između poslodavaca i nezaposlenih građana, koji se nalaze na našoj evidenciji – kaže direktor šabačke filijale NSZ Radivoj Mićić. – Očekujemo da će daljem padu stope nezaposlenosti doprineti i nedavno raspisani javni konkursi, koji su deo mera aktivne politike zapošljavanja.
Gradonačelnik Šapca Aleksandar Pajić kaže da po auto-puta Ruma–Šabac, brze saobraćajnice Šabac–Loznica, kao i prilivu privrednih investicija, „posao u Šapcu neće imati samo onaj ko ne bude želeo da radi”.
Dok se u ovom gradu stopa nezaposlenosti približava evropskom proseku (do pet posto), zapaža se da trenutno, i dalje najbrže do posla dolaze zanatlije i vozači. Potreba za ovim radnicima u Šapcu je gotovo svakodnevna.
Na tržištu rada potrebni su i rukovaoci građevinskim mašinama, mašinski i građevinski inženjeri, IT stručnjaci. U deficitu su i lekari i medicinske sestre, kojih na evidenciji „nema ni za lek”, iako su do pre desetak godina bili među najbrojnijim tražiocima posla u Šapcu.
Poput drugih sredina u Srbiji, i ovde do zaposlenja najteže dolaze građani stariji od 50 godina, nekvalifikovani i lica sa nižim stepenom obrazovanja (treći i četvrti stepen stručne spreme), Romi i osobe sa invaliditetom.
Zato je država i ove godine, u okviru mera aktivne politike zapošljavanja, poseban akcenat stavila na zapošljavanje „teže zapošljivih” grupa građana, a za podsticajne mere, namenjene i poslodavcima i tražiocima posla, izdvojila je 6,8 milijardi dinara.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


