Četvrtak, 16.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Tri godine herojske borbe Nišlija sa kovidom 19

Niške zdravstvene ustanove su od otkrivanja prvog slučaja zaražavanja virusom korona, od 10. marta 2020. godine do danas, bile među najopterećenijim zbog najvećeg broja obolelih, vakcinisanih, lečenih i zbrinutih
Tri godine herojske borbe Nišlija sa kovidom 19
Гужве испред пријемне амбуланте нишког дома здравља (Фото лична архива)

Niš – Samo nekoliko dana pošto su na severu Srbije registrovani prvi slučajevi obolevanja od virusa korona, a epidemija je već buktala u mnogim zemljama Evrope, u Nišu su, bio je utorak uveče 10. marta 2020. godine, prijavljeni prvi zaraženi ovim opasnim virusom. Njih četvoro bilo je zaraženo, pa je tadašnji gradonačelnik Drago Bulatović posle provere informacija u zdravstvenim ustanovama odmah sutradan ujutru zakazao vanrednu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije, na kojoj je proglašeno vanredno stanje u gradu i okolini. Hitno su usvojene mere za sprečavanje nastanka i širenja infekcije nastale virusom korona i usvojen je Akcioni plan delovanja i postupanja tokom vanrednog stanja, kao i pružanja usluga građanima, na koje je apelovao da se pridržavaju naredbe Vlade Srbije o zabrani masovnog okupljanja...

Iz dana u dan u Nišu je bilo sve više zaraženih, i, sve teže obolelih. Danonoćno i bez ikakvih prekida svi zaposleni u Domu zdravlja Niš i velikom Kliničkom centru maksimalno su angažovani. U to vreme direktor KC Niš prof. dr Zoran Radovanović, a od kraja iste 2020. godine na toj funkciji i prof. dr Zoran Perišić organizuju sve službe za prijem i zbrinjavanje obolelih, a direktor Doma zdravlja prof. dr Milorad Jerkan sa svim raspoloživim kadrovskim i drugim kapacitetima otvara pet kovid ambulanti. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i ministrom dr Zlatiborom Lončarom organizuju preglede i testiranja Nišlija, ali i prijem obolelih i potencijalno zaraženih sa područja Timočke krajine i iz Zaječara, Knjaževca, Kladova i Negotina, juga i celog jugoistoka naše zemlje, iz Aleksinca, Vranja, Pirota, Leskovca i drugih gradova i mesta sa potkopaoničkog područja i Kosanice i Toplice...

– U prethodne tri godine imali smo ukupno 877.690 pregleda i 442.448 testiranja pacijenata PSR-om, antigenskim i serološkim testom. Za potrebe građana uz angažovanje svih naših stručnjaka i kompletnog medicinskog osoblja radilo je pet naših kovid ambulanti u centralnom objektu ustanove, ali i u Duvaništu, Čairu, naselju Branko Bjegović i na pedijatriji. U funkciji su bili i sada su veliki respiratorni centar, infuziona i biohemijska terapija, isporučili smo pacijentima preko 70.000 paketa antivirusnih lekova. Krajem decembra 2020. i prvih dana januara 2021. godine prvi u Srbiji započeli smo vakcinaciju protiv kovida, i do sada je prvu dozu vakcine primilo 145.355 građana, dve vakcine 141.824, tri doze 79.950, četiri vakcine 5.663, a pet doza 1.248 građana Niša. Uz to, vakcinisali smo u 2021. godini preko 10.500 stranih državljana iz Severne Makedonije, BiH, Crne Gore i Bugarske – rekao nam je prof. dr Milorad Jerkan, direktor niškog doma zdravlja.

Sredinom proleća 2020. godine i kasnije pune dve i po godine, najveći pritisak od svih zdravstvenih ustanova u našoj zemlji imao je Klinički centar u Nišu. Uz pretvaranje najvećeg dela svog prostora u novom objektu, ali i „starom” centru, u kovid bolnici u „crvenoj zoni” na lečenju su pacijenti oboleli od korone sa celog jugoistoka i delom jugozapada Srbije, sa severa Kosova i Metohije. Do otvaranja prve specijalizovane kovid bolnice u Kruševcu, u sastavu KC Niš (kasnije, od 21. januara 2021. godine u UKC Niš), poslednjih dana jeseni 2020. godine, u niškom centru lečeni su najteže oboleli. Otvara se, uz dogovor sa Ministarstvom odbrane, i kovid bolnica u Hali „Čair” sa preko 500 ležajeva, kojom rukovodi prof. dr Goran Stanojević, pomoćnik direktora KC Niš, a nedaleko od centra i studentski dom postaje kovid bolnica. Do sredine jula naredne 2021. godine na stacionarnom lečenju u niškom KC bilo je čak 10.500 obolelih od korone. Od ovog broja čak 2.500 bilo je najtežih pacijenata u jedinicama intenzivne nege u Nišu. Nakon toga, najmanje još toliko je građana naše zemlje zbrinuto u UKC Niš do zatvaranja kovid bolnice i ukidanja „crvene zone”.

U bolnici u Kruševcu od osnivanja radili su specijalisti i stručnjaci iz UKC Niš (do sada je zaposleno preko 500 novih medicinskih radnika, najviše lekara), lečeno je više od deset hiljada žitelja Rasinskog okruga i drugih delova naše zemlje, od kojih je jedan izuzetno veliki broj bio na intenzivnoj nezi. Kovid bolnicom u Kruševcu rukovodili su niški stručnjaci dr Vladan Cvetanović, na početku rada uz pomoć prof. dr Predraga Kovačevića, a sada, od pre mesec dana, na čelu ove ustanove je dr Boris Đinđić...

Nijedna zdravstvena ustanova pojedinačno u Srbiji nije poput UKC Niš hospitalizovala toliki broj obolelih i životno ugroženih građana naše zemlje. Nijedna ustanova primarnog zdravstva nije zbrinula pregledima, testiranjem i vakcinama toliki broj građana kao Dom zdravlja Niš. I, nigde u Srbiji nije bilo toliko dobre organizacije rada kao u niškoj Vojnoj bolnici, Institutu Niška Banja, Zavodu za zdravstvenu zaštitu radnika, Studentskoj poliklinici, Specijalističkom veterinarskom institutu...

U prethodne tri godine Niš je zbog korone izgubio mnogo sugrađana, među njima su akademici, doktori nauka, univerzitetski profesori, istaknuti kulturni poslenici, sportisti... Između ostalih bitku s koronom izgubile su Nišlije: patrijarh srpski i svojevremeno pune tri decenije vladika niški Irinej, prim. dr Miodrag Lazić, direktor Urgentnog centra KC Niš, akademici prof. dr Milorad Mitković, najpoznatiji stručnjak i inovator u oblasti ortopedije i prof. dr Ninoslav Stojadinović, jedan od najpoznatijih stručnjaka u elektronici i u jednom periodu ambasador SCG u Švedskoj, Desimir Desko Stanojević, glumac, reprezentativac Dragan Pantelić, golman, Miroljub Jovanović i Milan Minja Marković, kompozitori i muzičari, članovi poznatog niškog sastava „Lutajuća srca”, poznati novinari, slikari, turistički radnici...

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.