Subota, 13.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Mesec iskušenja

Mesec iskušenja
(Срђан Печеничић)

Mart je za Srbiju i srpski narod mesec turbulentnih događaja koji su obeležili istoriju. Vesnik prelomnih političkih zbivanja, velikih iskušenja i stradanja. Narednih dana obeležićemo 24. godišnjicu „Milosrdnog anđela” kojeg nam je „darivao” Zapad. Od 24. marta 1999. punih 78 dana i noći prosipao je tone razornih bombi s osiromašenim uranijumom koje su ubile više od 2.500 ljudi, pretežno civila, među kojima više od 80 dece. Razoren je i veliki broj civilnih objekata. Za te zločine niko nije odgovarao. Odluku o bombardovanju nije doneo ni odobrio SB UN, ono je bilo protivpravan akt oružane agresije. Zbog otpora koji smo pružali brutalno smo kažnjeni. Bombardovanje, kao i zeleno svetlo za ubijanje Srba i spaljivanje naših crkava i manastira na KiM 17. marta 2004, samo su nastavak politike Zapada prema nama. „Iznenadilo me je to što se u Srbiji svakodnevno spominje bombardovanje iz 1999. godine. To treba da zaboravite”, rekao je pre nekoliko nedelja ambasador najuticajnije zemlje Zapada, koja je predvodila bombardovanje, u intervjuu jednom beogradskom nedeljniku.

Srbija se i ovog marta nalazi pred velikim iskušenjima nametnutim od zemalja koje su učestvovale u agresiji i otimanju Kosova i Metohije. Evropska unija krenula je u sveopštu ofanzivu normalizovanja odnosa između Beograda i Prištine na osnovu francusko-nemačkog plana koji briselski zvaničnici nazivaju „istorijskim”. Srbiji se poručuje da je sada „istorijska šansa” i upozorava na posledice ukoliko se ne prihvati. Arogancija se ne skriva: „Evropskoj uniji i SAD se ne govori – ne”. Takve ocene i pretnje Beogradu upućuju državni zvaničnici, razni „specijalci” imenovani od svojih vlada (za sada ih je petorica) poslanici PS SE, izvestioci za Srbiju i tzv. Kosovo. Što je funkcija niža, pretnje su direktnije i teže. U sedištu EU u Briselu novinarima se saopštavaju „ekskluzive”, pod uslovom da se ne objavi ime izvora. A izvor „u poverenju” kaže da francusko-nemački plan označava tzv. Kosovo kao nezavisnu državu i da njegovo prihvatanje znači priznanje.

Iza tog „neimenovanog diplomate” krije se ime Miroslava Lajčaka, slovačkog diplomate zaduženog za dijalog Beograda i Prištine, otkrio je predsednik Vučić na RTS-u. Uzgred, plan je puka kopija sporazuma dve Nemačke od pre pola veka, koji je Srbiji velikodušno nuđen 2007, što negira njegov „istorijski” značaj. U frontalnoj propagandnoj, spin ofanzivi koristi se svaki događaj na domaćoj sceni da se zapadne diplomate oglase. Na Biznis forumu na Kopaoniku, koji se bavi pre svega ekonomijom, pitanja KiM i francusko-nemačkog plana umalo nisu zasenila centralna pitanja ekonomskog i privrednog razvoja. Zapadni ambasadori svojski su se trudili da ukažu na značaj i vrednosti dokumenta i priprete ako se odstupi od njega. „Srpski Davos” na Kopaoniku mogao je poput onog originalnog u Švajcarskoj da ode u drugom pravcu.

Posle deset godina ćutanja o Zajednici srpskih opština Zapad je gotovo horski počeo da ponavlja da je ZSO obaveza koja proističe iz Briselskog sporazuma i da se ona mora osnovati. Ćutali su celu deceniju, a sada se odjednom „prosvetlili”. Ne može a da se ne posumnja u njihovu iskrenost. Na pragu je još jedna podvala. Hteli bi da ZSO postane sastavni deo francusko-nemačkog predloga, iako ona može biti samo prethodno pitanje, s jedne, a s druge strane, nude se nove formulacije i modeli: na zapadnom „švedskom stolu” 17 modela, kako oni kažu – „samouprave”. Za Srbiju postoji samo jedan, onaj koji su potpisali zvaničnici Beograda, Prištine i EU 2013. i precizirali 2015. godine. Sve drugo za Beograd nije prihvatljivo.

Predsednik Vučić je kategoričan: prvo ZSO onako kako je zapisano u Briselskom sporazumu, a o svemu drugom iz predloga može se razgovarati. A politička sesija održaće se šest dana pre 24. godišnjice NATO agresije: na poziv šefa diplomatije EU Đuzepa Borelja u Ohridu će razgovarati predsednik Vučić i premijer tzv. Kosova Kurti.

Posle priznanja nemačkih i francuskih zvaničnika, Merkelove i Olanda, kao i Zelenskog, da su Minski sporazumi 1 i 2, potpisani uz sadejstvo pomenutih koji su bili garanti, predstavljali samo kupovinu vremena da bi se Ukrajina vojno i ekonomski ojačala, nisu neopravdane sumnje da su Briselski sporazum i francusko-nemački plan samo dokumenti kako bi se za to vreme nešto uradilo za račun Prištine. Uostalom, u vreme Briselskog sporazuma osnovana je vojska tzv. Kosova, stizalo je naoružanje, formirane su specijalne jedinice Rosu. Koliko uistinu vredi potpis EU?

Mesec mart će i ove godine biti doba velikih srpskih iskušenja. Srpski narod je u prošlosti uspešno prevazilazio te muke. Tako će biti i sada.

Dragiša Petrović,
novinar i publicista, Kragujevac

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.