Žene ne prijavljuju nasilje zbog straha od nasilnika
Najveći broj žena koje su postale žrtve porodičnog ili partnerskog nasilja ne prijavljuje nasilnika iz straha od njegove osvete, a polovina njih priznaje da su stid i sramota zbog agresije kojom su izložene, kao i spoznaja da nemaju gde da odu ako odluče da izađu iz začaranog kruga nasilja glavni razlog zbog kojeg ne prijavljuju nasilje institucijama sistema, pokazalo je najnovije istraživanje poverenika za zaštitu ravnopravnosti i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP), koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 1.004 žene. Istraživanje koje je od 10. novembra do 5. decembra realizovano u okviru projekta „Integrisani odgovor na nasilje nad ženama i devojčicama u Srbiji”, koje u partnerstvu sa Vladom Srbije sprovode agencije Ujedinjenih nacija u Srbiji, takođe je pokazalo da žene najveće poverenje imaju u sigurne ženske kuće, a potom u zdravstvo, policiju i verske institucije, a najmanje veruju javnom tužilaštvu i centrima za socijalni rad.
Najveći broj žena koji je učestvovao u ovom istraživanju naveo je da su razumevanje i podrška okoline, odnosno porodice i prijatelja, ključna stvar koja bi ih motivisala da prijave nasilje u porodici – ako bi postale žrtve nasilja, čak 38 odsto žena prvo bi se prijavio članovima porodice za podršku, 28 procenata njih otišlo bi u policiju, dok bi se prijateljima poverilo svega devet procenata žena.
Na pitanje u kojoj bi situaciji prijavile nasilnika, skoro dve trećine žena odgovorilo je da su to teške fizičke povrede, 64 odsto priznalo je da bi nasilje usmereno ka deci bila „kap” koja bi prelila čašu trpljenja, a nešto manji procenat žena reagovao bi kada bi nasilnik pretio da će povrediti njih ili članove njihove porodice. Svega polovina žena nasilje bi prijavila posle prvog šamara ili drugog fizičkog nasrtaja, a tri odsto njih ni u jednoj situaciji ne bi reagovalo na nasilje.
Ističući da je rodno zasnovano nasilje, kao i neprijavljivanje nasilnika, jedan od najvećih globalnih problema, poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković istakla je da se poslednjih nekoliko godina porodično i partnersko nasilje više prijavljuje – pre svega zahvaljujući donošenju važnih zakona i propisa, među kojima je i ratifikovanje Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, kao i donošenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
„Žene u Srbiji dominantno ne opravdavaju nasilje u porodici, ali smatraju da ovaj problem pre svega treba rešavati u okviru porodice. Zbog toga mi kao društvo moramo stvoriti klimu u kojoj žrtva nasilja ne nosi sa sobom stigmu, osudu i naknadnu viktimizaciju, već podrazumeva podršku svih nas – od članova najbliže porodice do institucija. Verski lideri mogu da pošalju snažnu poruku da osuđuju svaku vrstu porodičnog nasilja, imajući na umu statistički značajan broj ispitanica koji je rekao da ima poverenje u crkvu”, naglasila je Brankica Janković.
Konstatujući da porodično nasilje pogađa sve žene, bez obzira na njihov obrazovni ili socijalni status, ministarka pravde Maja Popović istakla je da postoji raskorak između velikog broja prijava nasilja i mali broj osuđujućih presuda.
„Moramo ohrabriti žene da istraju u sudskom procesu i podnesu sve dokaze koje imaju protiv nasilnika, kako bi on bio osuđen. Iako statistika govori da svake godine između 20 i 30 žena biva ubijeno u porodičnom ili partnerskom nasilju, veliki broj njih je i spasen zahvaljujući adekvatnoj reakciji države – tokom 2022. godine produženo je više od 20.000 hitnih mera zaštite žrtve i izrađeno 19.017 planova zaštite žrtve, a od 2017, odnosno od početka primene Zakona o sprečavanju porodičnog nasilja, pa do početka ove godine izrečeno je 103.864 hitne mere. Više od hiljadu predstavnika pravosudnog sistema bilo je na obuci i specijalizovanoj edukaciji o prevenciji porodičnog nasilja”, zaključila je ministarka pravde.
Stalni predstavnik UNDP u Srbiji Jakup Beriš konstantovao je da preko 70 odsto žena koje su izgubile život u partnerskom nasilju nikada nije prijavilo nasilnika institucijama sistema, dodajući da rezultati ovog istraživanja jasno govore da odgovornost za prijavu nasilja ne sme biti samo na žrtvama.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


