Sedamdeset godina radničke kuće
Subotica – Pre 70 godina, uz učešće radničkog dinara, podignuta je desetospratnica u centru grada pod nazivom Radnički univerzitet. Već svojim gabaritima trebalo je da stavi do znanja koliko je važna funkcija koja joj je namenjena, a to je obrazovanje odraslih.
„Radnički univerzitet je u tadašnjem društvenom sistemu zaista imao važnu misiju da obrazuje zaposleno stanovništvo i da obezbedi sve ono što je potrebno za obrazovanje odraslih. U narednih nekoliko decenija ta andragoška funkcija bila je najvažnija. Univerzitet je tada bio pionir u ostvarivanju različitih standarda u obrazovanju odraslih i kroz njegove programe prošlo je više od 100 hiljada ljudi”, podsetio je Ilija Tatić, direktor Otvorenog univerziteta.
Preimenovanje iz Radničkog u Otvoreni univerzitet dogodilo se 1992. godine, kada se menjaju i društveno-političke okolnosti. Sa promenama u zemlji nastaje zaokret i u poslovnoj politici ustanove.
„Obrazovanje odraslih postaje sve manje važno, i iz obrazovno-kulturne, univerzitet postaje kulturno-obrazovna firma, odnosno preduzeće koje se, potom, početkom 2000. godine okreće projektnom menadžmentu kao važnom sektoru”, navodi Tatić.
Bilo je to vreme kada se ova ustanova pojavljuje kao osnivač filmskog festivala koji će biti uobličen u Festival evropskog filma na Paliću, te Međunarodnog festivala pozorišta za decu. Oba ova festivala prevazilaze lokalne, republičke i regionalne okvire, ove godine slave 30 godina od formiranja.
„Važna misija univerziteta bila je da se kulturna scena grada i Srbije preporodi i uključi u svetske tokove nakon godina izolacije. Sve je to radio mali tim Otvorenog univerziteta, uz spoljne saradnike, a da smo na dobrom putu potvrđuju i nacionalne i međunarodne nagrade. Mislim da može da bude na ponos gradu što ovako mala firma pravi velike evropske i svetske festivale”, smatra Tatić.
Prema rečima direktora Otvorenog univerziteta, godinama ova ustanova funkcionisala je kao inkubator novih udruženja građana, preduzeća u oblasti organske poljoprivrede, malih i srednjih preduzeća koji su se kasnije osamostalila. Obrazovanje nije zanemareno, ali je prilagođeno potrebama tržišta. I dalje ovde funkcioniše škola jezika, računara, raznih zanatskih veština.
„Mi smo samofinansirajuća ustanova i moramo da se prilagođavamo potrebama tržišta. U jednom trenutku paralelno smo realizovali 11 međunarodnih projekata. Možemo da kažemo da smo jedna od najbolje umreženih i povezanih ustanova. Održavamo kontakte sa stotinama ljudi i organizacija iz zemlje i inostranstva i mislim i da na taj način stvaramo dobru poslovnu klimu za grad i zemlju”, kaže Tatić.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


