Petak, 18.04.2025. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Postojeći kapaciteti sigurnih kuća u Srbiji značajno manji od propisanog standarda

(Фото Н. Марјановић)

Istraživanje o funkcionisanju i radu sigurnih kuća za žene i decu žrtve nasilja u Srbiji pokazalo je da je broj raspoloživih mesta u sigurnim kućama u našoj zemlji manji za 74 odsto od propisanog standarda koji važi u zemljama Evropske unije. Pored toga, korisnice sigurnih kuća suočavaju se i sa bezbednosnim rizicima, imajući u vidu da je u svim sigurnim kućama došlo do kršenja tajnosti lokacije, saopštili su predstavnici Udruženje građana „Atina“.

Pored nedovoljnih kapaciteta sigurnih kuća, ovo istraživanje je pokazalo da postoje i izazovi u licenciranju sigurnih kuća, što ima nepovoljan uticaj na obavljanje i finansiranje usluga, na šta su ukazali i zaposleni u ovim ustanovama. Kako navode predstavnici UG „Atina“ u Srbiji trenutno radi jedanaest sigurnih kuća za žene i žrtve nasilja u porodici i jedno prihvatilište za žrtve trgovine ljudima, od čega samo pet sigurnih kuća ima licencu za rad, dve su u postupku obnove licenciranja, a više od polovine njih već osam godina se nalazi u postupku licenciranja.

Programska menadžerka „Atine“ Jelena Hrnjak ukazuje i na neophodnost multisektorske saradnje, odnosno saradnje sa ženskim organizacijama civilnog društva u oblasti pružanja podrške i pomoći ženama žrtvama nasilja.

„Imajući u vidu da na teritoriji Srbije samo jedna nevladina organizacija vodi licenciranu sigurnu kuću, a da se u Istanbulskoj konvenciji navodi da su sigurni smeštaji za žene kojima upravljaju ženske organizacije najsvrsishodniji način pružanja ove vrste podrške, ovo istraživanje predstavlja i poziv državnim institucijama u Srbiji da promisle trenutne politike i postave zaštitu žena i dece sa iskustvom nasilja kao prioritet u svom radu“, ističe Jelena Hrnjak.

Istraživanje, koje je sprovedeno tokom prethodne i početkom ove godine, obuhvatilo je svih trineast sigurnih kuća i jedno prihvatilište za žrtve trgovine ljudima u Srbiji, odnosno 33 predstavnice i predstavnika pružaoca usluge prihvatilišta za žrtve nasilja i predstavlja pionirsko istraživanje u ovoj oblasti. Cilj istraživanja bio je da utvrdi realno stanje kada je reč o trenutnom pružanju usluge prihvatilišta za žene i decu žrtve nasilja, kao i da se mapiraju izazovi sa kojima se sigurne kuće suočavaju prilikom pružanja usluga. Najznačajniji rezultati istraživanja biće prezentovani u okviru kampanje „Sigurne kuće. Sigurne žene“ koja će biti dostupna na društvenim mrežama UG „Atina“ – Fejsbuku, Tviteru i Linkedinu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.

Овај веб сајт користи колачиће

Сајт politika.rs користи колачиће у циљу унапређења услуга које пружа. Прикупљамо искључиво основне податке који су неопходни за прилагођавање садржаја и огласа, надзор рада сајта и апликације. Подаци о навикама и потребама корисника строго су заштићени. Даљим коришћењем сајта politika.rs подразумева се да сте сагласни са употребом колачића.