Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Le­ka­ri stra­hu­ju od glji­vič­ne bo­le­sti ot­por­ne na le­ko­ve

Le­ka­ri stra­hu­ju od glji­vič­ne bo­le­sti ot­por­ne na le­ko­ve
(Pixabay)

Po­ten­ci­jal­no smr­to­no­sna glji­vič­na bo­lest ot­por­na na le­ko­ve ši­ri se ve­li­kom br­zi­nom u bol­ni­ca­ma ši­rom SAD, upo­zo­ri­li su ove ne­de­lje iz Cen­tra za kon­tro­lu i pre­ven­ci­ju bo­le­sti, pre­no­si „Nju­jork post”. Slu­ča­je­vi Can­di­da auris – glji­vi­ce ko­ja iza­zi­va ozbilj­ne in­fek­ci­je kr­vo­to­ka, pa čak i smrt kod lju­di sa osla­blje­nim imu­no­si­ste­mom, na­glo su po­ra­sli po­sled­njih go­di­na i do­ži­ve­li dra­ma­tič­ni po­rast u 2021. Te go­di­ne se broj slu­ča­je­va po­ve­ćao za ne­ve­ro­vat­nih 95 od­sto, sa 756 u 2020. na 1.471 u 2021, a naj­no­vi­ji po­da­ci po­ka­zu­ju da je u to­ku pro­šle go­di­ne za­be­le­že­no 2.377 pri­ja­vlje­nih kli­nič­kih slu­ča­je­va. Struč­nja­ci cen­tra upo­zo­ra­va­ju da glji­vi­ca pred­sta­vlja ozbilj­nu glo­bal­nu pret­nju po zdra­vlje, jer umi­re vi­še od jed­nog od tri obo­le­la pa­ci­jen­ta sa in­fek­ci­jom kr­vi, sr­ca ili mo­zga.

Glji­vi­ca se obič­no ši­ri u bol­ni­ca­ma i sta­rač­kim do­mo­vi­ma kon­tak­tom od oso­be do oso­be, kao i do­di­rom sa kon­ta­mi­ni­ra­nim po­vr­ši­na­ma i opre­mom. Mo­že da pre­ži­vi na tim po­vr­ši­na­ma ne­ko­li­ko ne­de­lja. Po­ten­ci­jal­no fa­tal­ne glji­vi­ce če­sto se ne mo­gu le­či­ti tra­di­ci­o­nal­nim an­ti­fun­gal­nim le­ko­vi­ma, što po­ve­ća­va broj in­fek­ci­ja. Pre­ma auto­ri­ma iz­ve­šta­ja, broj so­je­va ot­por­nih na le­ko­ve ta­ko­đe ra­ste. Zdrav­stve­ni zva­nič­ni­ci oce­ni­li su „po­seb­no za­bri­nja­va­ju­ćim” po­ve­ća­nje bro­ja slu­ča­je­va ko­ji se ne mo­gu le­či­ti i do­ka­ze o po­gor­ša­nju tran­smi­si­je. Slu­ča­je­vi glji­vič­ne bo­le­sti ot­kri­ve­ni su u vi­še od po­lo­vi­ne ame­rič­kih dr­ža­va, a zdrav­stve­ni zva­nič­ni­ci ve­ru­ju da se broj in­fek­ci­ja po­ve­ćao na­kon ko­vi­da 19. Auto­ri stu­di­je su re­kli da su „po­bolj­ša­na prak­sa ot­kri­va­nja i kon­tro­le in­fek­ci­je” neo­p­hod­na da bi se spre­či­lo da­lje ši­re­nje glji­vi­ca, pi­še ame­rič­ki list, a pre­no­si Tan­jug.

Pro­fe­sor dr Zo­ran Ra­do­va­no­vić, epi­de­mi­o­log, ka­že za „Po­li­ti­ku”, da se glji­vi­ce ro­da kan­di­da (Can­di­da) na­la­ze se svu­da oko nas, ali i na ko­ži, u usti­ma, cre­vi­ma, ge­ni­tal­nim or­ga­ni­ma... Po pra­vi­lu ne iza­zi­va­ju ni­ka­kve smet­nje, a do upa­le do­vo­de ako se po­ti­snu dru­gi mi­kro­or­ga­ni­zmi, obič­no an­ti­bi­o­ti­ci­ma, ali i pre­te­ra­nom bri­gom o te­le­snoj či­sto­ći, pa se kan­di­di osta­vi pro­stor da se ne­sme­ta­no ši­ri. Dru­gu mo­guć­nost da ova obič­no do­bro­ćud­na glji­vi­ca do­ve­de do simp­to­ma i zna­ko­va bo­le­sti pred­sta­vlja­ju sta­nja sma­nje­ne ot­por­no­sti or­ga­ni­zma. Do njih do­la­zi ka­da je imu­no­si­stem is­cr­pljen te­škim bo­le­sti­ma kao što je uz­na­pre­do­va­la si­da ili kraj­nji sta­di­jum ra­ka, ka­da se, po­sle tran­splan­ta­ci­je, od­ba­ci­va­nje or­ga­na spre­ča­va le­ko­vi­ma...

– Obič­no upal­ni pro­ces osta­ne ogra­ni­čen na ko­žu ili nok­te i slu­zni­ce, naj­če­šće usne du­plje ili va­gi­ne (še­sta gru­pa va­gi­nal­nog se­kre­ta). U na­rod­noj me­di­ci­ni re­la­tiv­no efi­ka­sno sred­stvo da se iza­đe na kraj sa upa­lom, struč­no zva­nom kan­di­di­ja­za, pred­sta­vlja so­da bi­kar­bo­na. Ako kan­di­da poč­ne da se ra­se­ja­va kr­vlju ili za­hva­ti unu­tra­šnje or­ga­ne, ugro­žen je ži­vot bo­le­sni­ka – upo­zo­ra­va dr Ra­do­va­no­vić.

Po­sto­ji vi­še vr­sta kan­di­da, a naj­če­šća je kan­di­da al­bi­kans (Can­di­da al­bi­cans). U vre­me pan­de­mi­je svinj­skog gri­pa, 2009. go­di­ne, iz uva jed­nog Ja­pan­ca izo­lo­va­na je no­va vr­sta, po me­stu na­la­za na­zva­na ušnom (kan­di­da auris, to jest Can­di­da auris). Is­po­sta­vi­lo se da su se isto­vre­me­no na če­ti­ri kra­ja sve­ta po­ja­vi­la če­ti­ri raz­li­či­ta so­ja ove glji­vi­ce. Stal­no se pro­na­la­ze no­ve vr­ste pa­ra­zi­ta, ali je kan­di­da auris iza­zva­la po­seb­nu pa­žnju, jer se te­ško izo­lu­je, ot­por­na je na uobi­ča­je­ne le­ko­ve pro­tiv glji­vi­ca (fun­gi­ci­de) i la­ko se pre­no­si sa iz­vo­ra za­ra­ze na bli­žnje, po pra­vi­lu sa hi­rur­škog ili pa­ci­jen­ta pod­vrg­nu­tog in­ten­ziv­noj ne­zi na bo­le­sni­ka ko­ji sa slič­nim pro­ble­mi­ma le­ži u is­toj so­bi.

– To su bi­li raz­lo­zi da Pa­na­me­rič­ka zdrav­stve­na or­ga­ni­za­ci­ja u fe­bru­a­ru 2021. go­di­ne iz­da po­seb­no „epi­de­mij­sko upo­zo­re­nje”. Od ta­da za­bri­nu­tost iza­zi­va re­la­tiv­no str­mo po­ve­ća­nje uče­sta­lo­sti na­la­za ove glji­vi­ce u kr­vi i unu­tra­šnjim or­ga­ni­ma bo­le­sni­ka od ko­jih čak tre­ći­na ne pre­ži­vi in­fek­ci­ju – na­vo­di naš sa­go­vor­nik.

Za na­še lju­de, pre­za­si­će­ne se­ja­njem stra­ha od bo­le­sti još od po­ja­ve ko­vi­da 19, va­žno je na­gla­si­ti da ova glji­vi­ca ne pred­sta­vlja re­al­nu opa­snost za op­štu po­pu­la­ci­ju. Fak­to­ri ri­zi­ka za nje­no ra­se­ja­va­nje po or­ga­ni­zmu su in­va­ziv­ni me­di­cin­ski po­stup­ci, po­put otva­ra­nja tr­bu­ha, me­ha­nič­ka ven­ti­la­ci­ja (sta­vlja­nje na re­spi­ra­tor), du­go­tra­jan bo­ra­vak u je­di­ni­ci in­ten­ziv­ne ne­ge (šok-so­bi) i pret­hod­no iz­la­ga­nje an­ti­bi­o­ti­ci­ma ši­ro­kog spek­tra.

– Ne za­vi­si mno­go od nas da li će­mo mo­ra­ti na ope­ra­ci­ju i ko­li­ko će nas dr­ža­ti u bol­ni­ci, ali bar mo­že­mo da se uz­dr­ži­mo od ne­po­treb­nog gu­ta­nja an­ti­bi­o­ti­ka. To je, za sa­da, do­volj­no sa na­še stra­ne – uve­ra­va dr Ra­do­va­no­vić.

 

 

 

 

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Kiki
Jel nam ovo dolazi novi KOVID

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.