Američka atomska bomba oštećena u holandskoj bazi?
Jedna od američkih nuklearnih bombi uskladištenih u holandskoj vazdušnoj bazi možda je oštećena u nedavnoj nesreći, piše „Gardijan” pozivajući se na izveštaj Federacije američkih naučnika (FAS).
Ova organizacija je otkrila je fotografiju bombe B61 koju pregledaju američki vojnici, uključujući dva iz jedinice za uklanjanje eksplozivnih sredstava i jednog civila. Na slici se vidi da je deo bombe iskrivljen od udarca i jedno od repnih peraja nedostaje. Na zadnjem delu bombe se uočava ružičasta lepljiva traka koja pokriva rupu.
U izveštaju FAS-a se navodi da je fotografija uključena u prezentaciju za studente 2022. godine u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos u Novom Meksiku, jednom od objekata za nuklearno oružje u SAD. Naknadnom analizom putem geolokacije je utvrđeno da je slika oštećenog oružja najverovatnije nastala u vazduhoplovnoj bazi Volkel u Holandiji, jednoj od šest američkih baza u pet evropskih zemalja u kojima je u skladu sa sporazumom razmešteno ove termonuklerane gravitacione bombe B61.
„Mora se unapred naglasiti da ne postoji zvanična potvrda da je slika napravljena u bazi Volkel, ili da je iskrivljeni oblik B61 pravo oružje ili da je oštećenje rezultat nesreće”, ogradio se Hans Kristensen, autor izveštaja i direktor projekta nuklearnih informacija FAS.
Kristensen kaže da ukoliko je reč o fotografiji pravog atomskog oružja to predstavlja prvi dokumentovani slučaj incidenta sa nuklearnim oružjem u vazdušnoj bazi u Evropi. Pogotovo što se svako oštećenje nuklearnog oružja drži u strogoj tajnosti. Portparol američkih vazduhoplovnih snaga u Evropi nije želeo direktno da komentariše fotografiju, ali je rekao: „SAD održavaju najviši nivo standarda za osoblje i opremu koja podržava strateški arsenal, što uključuje rutinsku obuku, održavanje i bezbednosne aktivnosti, zaštiti kritične američke sposobnosti”.
Nacionalna laboratorija Los Alamosa je u saopštenju poslatom elektronskom poštom je kratko poručila: „Nema dodatnih informacija za tu fotografiju.
Bomba B61 je jedino taktičko nuklearno oružje preostalo u američkom arsenalu, a 100 ih je uskladišteno u Holandiji, Belgiji, Nemačkoj, Italiji i Turskoj. Atomske bombe su vlasništvo SAD, ali vazduhoplovne posade šest NATO saveznika (pet domaćina plus Grčka) su obučene da rukuju njima. U slučaju neprijateljstava za montiranje ovog oružja na savezničke avione bio bi potreban dogovor SAD, NATO grupe za nuklearno planiranje i prema istoriji dogovora, britanskog premijera. Vežbe sa rukovanjem nukleranim oružjem pod nazivom „Steadfast Nun” su deo godišnjih aktivnosti NATO alijanse i od početka rata u Ukrajini poslenji put su izvedene u novembru prošle godine. Tada je i Poljska zatražila da bude ukučena u ove treninge .
Zagovornici kontrole naoružanja dugo su tvrdili da je B61 vojno zastareo i da ga treba povući iz Evrope kao lak korak ka nukleranom razoružanju. Obamina administracija je razmišljala da povuče ove bombe, ali je naišla na otpor nekih evropskih saveznika koji su doživljavali B61 kao simboliku američkog nuklearnog kišobrana koji ih štiti. Ideja od njihovom povlačenju iz Evrope u potpunosti otpala nakon što je Rusija posle refreneduma 2014. prisajedinila Krim.
Ovo oružje nastalo krajem 60-tih godina prošlog veka je u međuvremenu modernizovano i nova verzija B61-12 bi trebalo da bude razmeštena po Evropi. U januaru su transportni avioni C-17A dobili bezbednosno odobrenje da nose nuklearne bombe B61-12, a Kristensen je primetio da je avion C-17A leteo iz Albukerkija u Novom Meksiku u vazdušnu bazu Volkel pre nedelju dana, ali da nema dokaza da je nosio bombe B61-12.
Erik Šloser, autor knjige „Komandovanje i kontrola: nuklearno oružje, nesreća u Damasku i iluzija bezbednosti” objašnjava da bomba B-61ima dobre sigurnosne mehanizme i neosetljive eksplozive koji neće detonirati ako su izloženi vatri, udaru, gelerima: „Veći je problem sa nuklearnim bojevim glavama koje se rutinski transportuju iz Centra za atomsko oružje u Berkširu do baze podmornica „Trident” na zapadnoj obali Škotske. Usled nesrećnog slučaja ili terorističkog napada tokom njihovog prebacivanja može doći do značajnog rasipanja plutonijuma ili čak nuklearne detonacije manjeg obima. Osim toga ove bojeve glave su podložnije sabotaži”.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


