Utorak, 23.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Da li je „kalašnjikov” iz Indije bio samo početak

 Da li je „kalašnjikov” iz Indije bio samo početak
Владимир Путин и Нарендра Моди у Њу Делхију децембра 2021. године (Фото/ EPA-EFE/HARISH TYAGI)

Sporazum Rusije i Indije o vojno-tehničkoj saradnji potpisan još 2021. godine koji važi do 2030. uneo je dodatne nemire u glave vojnih stratega sa zapada jer su bili svedoci stvaranje jedne nove moćne vojne industrije sa indijskog potkontinenta. Naime, ne samo što je BRIKS „trn u oku”, u ekonomskom smislu, Amerike i saveznika, već unipolarani svet bespovratno nestaje pred očima Amerike.

Vojni savez i saradnja, snažno je uzdrmao stateške ciljeve i osnove Amerike i njenih zapadnih saveznika jer se Indija pojavljuje, sve više, kao proizvođač i izvoznik oružja.

Rusija i Indija zaključile su sporazum o vojno-tehničkoj saradnji za period 2021-2030. godine,

U vojnom smislu sporazum podrazumeva saradnju svih rodova i vrsta vojske, kao i pitanja isporuke i proizvodnje oružja i vojne tehnike.

Dokument je potpisan  još 2021. godine u prisustvu ministara odbrane dveju zemalja, Sergeja Šojgua i Radžnata Singa u okviru sastanka u formatu „dva plus dva” u kojem su učestvovali i ministri spoljnih poslova Rusije i Indije, Sergej Lavrov i Subramanjam Džaišankar.

Sporazum su potpisali direktor Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev i zamenik indijskog ministra odbrane za vojne nabavke Kanta Rag.

Tada je indijski ministar odbrane izjavio da Indija potpisala sa Rusijom niz sporazuma, ugovora i protokola u vezi sa malokalibarskim oružjem i vojnom saradnjom.

Rezultat je da Rusija i Indija  imaju nekoliko bilateralnih projekata – univeralni sistem „BraMos“, zajedničku proizvodnju lovca pete generacije, licenciranu proizvodnju aviona Su-30 i tenkova T-90, po navodima Sputnjika. Partneri su još u martu 2019. godine otvorili fabriku za proizvodnju automata Kalašnjikov u indijskom gradu Korva.

Moskva i Nju Delhi su u oktobru 2018. potpisale ugovor o isporuci pet pukovskih kompleta sistema S-400 vredan više od peti milijardi dolara. Među najvećim ugovorima su i prodaja četiri ruske fregate projekta 11356 po šemi „dva plus dva” i velike partije prenosnih PVO sistema „Igla”.

 Verovatno je zato promotivni let  predsednice Indije Drupadi Murmu avionom „suhoju” Su-30 izazvao toliko pažnje.

Predsednica Indije poletela u „suhoju” Su-30

Predsednica Indije Drupadi Murmu letela je borbenim avionom „suhoj” Su-30 iz vazdušne baze Tezpur u Asamu, saopštio je predsednički sekretarijat.

Predsednica, koja je vrhovni komandant indijskih oružanih snaga, letela je oko 30 minuta posmatrajući Bramaputru i dolinu Tezpur sa pogledom na Himalaje pre nego što se vratila u bazu vazduhoplovnih snaga.

Avionom je upravljao kapetan Navin Kumar, komandant 106. eskadrile. „Suhoj” je leteo na visini od oko dva kilometra iznad nivoa mora i brzinom od 800 kilometara na sat. Predsednica Murmu je treći predsednik Indije i druga predsednica koja je napravila takav let.

„Za mene je bilo uzbudljivo iskustvo da letim moćnim borbenim avionom Su-30 MKI indijskog ratnog vazduhoplovstva. Stvar je ponosa što su se odbrambene sposobnosti Indije značajno proširile i pokrivaju sve granice na kopnu, vazduhu i moru. I čestitam indijskom ratnom vazduhoplovstvu i celom vojnom timu – vazduhoplovnoj bazi Tezpur na organizaciji ovog leta”, napisala je Murmu u knjizi utisaka posle leta, saopšteno je iz predsedničke kancelarije.

Kako se dodaje, predsednica Indije upoznata je sa sposobnostima tog lovačkog aviona i indijskog vojnog vazduhoplovstva. A da li su i vojni stratezi Zapada upoznati sa tim pa su upravo zato počeli uveliko da pripremaju korake za globalizaciju NATO–a, širenje i na Pacifik pre svega Australije, ostaje da se vidi.    

 

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

branislav
Generator svih sukoba u Svetu su Atlantisti to su shvatili i Arapi...
S.Lekić
Sukobi na granici su trajali do 2021 g. zbog izgradnje nekakvog puta na indijskoj strani. Poginulo je 20 indijskih vojnika i oko 40 kineskih. Ukupno oko 200 ranjenih, od toga pola teško povredjenih. Trenutno je zatišje, ali obe strane gomilaju trupe. Nisam siguran koliko je to dobro za buduću saradnju Kine i Indije kako bi “se suprotstavile politici SAD.” Mislim da Indija ima veće brige od nekakvih pritisaka Amerike.
СЛОБОДАН
После ослобођења Индије од које се отцепљује Пакистан дошло је до Кинеско-индијског рата око покрајине Аксаи. По повратку Хонг Конга под суверенитет Кине ова енклава је имала енглески правни систем. То је кочило Хонг Конга у односима са Кином па је дошло до немира 2021.г. када је Кина увела ХК. у свој правни систем. То је била прилика да Индија среди неке односе у Кашмиру а такође и Кина да среди своје међусобице, без мешања са стране. Наравно на обе стране је помирљиво деловала Русија.
Бранко Ср'б Козаковић
И, како ће сада ова сарадња да се одрази на односе са Кином, с обзиром на сукоб између ње и Индије?
Петар Н. Сремац
@"БСК" Госн. Хохол немој да бринеш оне су то решиле 2019.г. Индијски премијер Н. Моди, 27. јуна 2019, предложио је руском председнику В. Путину да се одржи састанак Русије, Кине и Индије у оквиру самита Г20, у Осаки . Према Модију, Кина, Индија и Русија могу имати отрeжњујућу улогу у светској политици тако што би се заједнички супроставили политици притиска САД и како би темељно разрадиле заједнички одговор на агресивне акције САД.
Milorad
Sukoba vise nema

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.