Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Roman Stevana Vraneša

Roman Stevana Vraneša
Стеван Вранеш (Фото лична архива)

Prvi roman Stevana Vraneša „Devojačka soba” (izdanje „Dokaz izdavaštva”) opisuje naizgled obične i svakodnevne situacije, dok na precizan način prikazuje društvo i vreme u kojem živimo. Pišući o junacima koji su oštećeni, rezignirani, ali i besni, grizu i puni su života, autor nam odslikava jedan nesentimentalni, intrigantni i nadasve upečatljiv portret današnjeg Beograda.

Vraneš je rođeni Beograđanin, diplomirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Nakon više od petnaest godina pauze, pisanju se vratio pozorišnim komadom „Sve dobro”, koji je 2017. godine objavljen u časopisu „Teatron”, a zatim izveden u Narodnom pozorištu u Užicu i selektovan za Sterijino pozorje 2018. godine.

Trenutno živi u Bristolu, na jugozapadu Engleske. Voli da piše u Jorkširu, jer ga podseća na Crnu Goru u kojoj je kao dete provodio leta, kao i u Devonu, zbog dramatične obale Atlantika, pa i u Andaluziji, jer je i zimi toplo i sunčano.

Paralelno sa pokušajima da (p)ostane pisac, održava u životu i karijeru stručnjaka za komunikacije, koja mu je omogućila da vidi svet i upozna ljude. Njegov roman govori o junaku Aleksandru koji, posle mnogo godina, dolazi iz Toronta u Beograd, gde pokušava da odživi ono što smatra da mu je nasilno oduzeto – bezbrižan i rasterećen život jednog dvadesetogodišnjaka.

On je iz Beograda pobegao početkom devedesetih, kao ratni dezerter. Za sobom je ostavio mnogo nerazrešenih odnosa: sa ocem, koji odavno nije živ, sa prijateljima i rodbinom, sa rodnim gradom, a ponajviše sa svojom nedavno preminulom majkom. Njeno prisustvo ne napušta porodični stan sa pogledom na Kalemegdan i devojačkom sobom, u kojoj je Aleksandar proveo svoje tinejdžerske dane. Trudeći se da živi svoj novi-stari život, Aleksandar stavlja na ispit i svoj duh i svoje telo. Dok juriša napred, on iznova upoznaje sebe i gradi nove odnose, ali oni stari, nerazjašnjeni, ne prihvataju tako lako da ostanu u prošlosti.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.