VMA obeležava Dan sestrinstva
Vojnomedicinska akademija obeležiće danas 12. maj – Međunarodni dan sestrinstva kako bi istakli značaj sestrinskog poziva u kliničkoj praksi i svakodnevnoj nezi bolesnika. Ovom prilikom biće uručena priznanja najzaslužnijima iz ove oblasti, kao i Dubravki Obradović, glavnoj sestri Klinike za reumatologiju, koja je izabrana za najbolju medicinsku sestru. Pored predstavnika škola i saradnika Službe za zdravstvenu negu, zahvalnica za izuzetnu saradnju biće uručena i državnom sekretaru Ministarstva zdravlja dr Mirsadu Đerleku.
Svečanost povodom Dana sestrinstva biće prilika i za zvanično otvaranje Kabineta za zdravstvenu negu VMA i prikaz mogućnosti trenažera nabavljenog prošle godine u vrednosti od dva miliona dinara. Najsavremeniji trenažer za obuku i edukaciju zdravstvenog kadra karakteriše veliki broj modula, na primer, za procenu i tretman rana, pacijent-monitor koji pokazuje vitalne funkcije u realnom vremenu, kao i brojne druge opcije neophodne za svakodnevni rad zdravstvenih tehničara i negu pacijenata.
Medalja za najbolju sestru nosi ime Verice Ćorluke i to od 2022. godine. Ova nekadašnja glavna sestra VMA i pukovnik sanitetske službe posebno je zaslužna za sestrinski poziv u sadašnjem obliku.
– Na temeljima jedne od njenih vizija u VMA se razvija kontinuitet u obrazovanju medicinskih tehničara i usavršava profesija vojne medicinske sestre. Po ugledu na 1956. godinu, kada su na VMA školovane visoko obrazovane medicinske sestre (a tu školu je završila i sestra Verica), u VMA je 2017. godine uvedena trogodišnja Visoka strukovna škola, odškolovana je jedna generacija sestara kojima se nakon osnovnih strukovnih studija i zaposlenja u VMA otvorila mogućnost i za dalje stručno usavršavanje. Nemerljiv je njen doprinos ne samo u obrazovanju zdravstvenih tehničara već i u razvoju zdravstvene nege u civilnim ustanovama, imajući u vidu da je kao inženjer informatike zaslužna za razvoj Bolničkog informacionog sistema za VMA i KBC „Dr Dragiša Mišović”, pa je bila i svojevrstan utemeljivač procesa zdravstvene nege – dodaju u VMA.
Istorija sestrinskog poziva u VMA datira od preteča sadašnje VMA – Garnizone bolnice, Centralne vojne bolnice, Opšte vojne bolnice i Glavne vojne bolnice i vojnih sestara koje se s razlogom i dalje smatraju uzorom. Neke od njih, poput Bose Ranković, Sofije Igrošanac, Ruže Helih, Ksenije Vasiljević Berengović odlikovane su medaljom „Florens Najtingejl” – najvišim svetskim priznanjem za rad na polju sestrinstva.
Florens Najtingejl, začetnica modernog sestrinstva kao priznate profesije, pionir je modernog sestrinstva. Svojim radom dala je snažan doprinos u formiranju savremenog profesionalnog sestrinstva. Nakon školovanja otišla je u Tursku, gde je sa grupom od 38 sestara brinula o ranjenicima, i to je bila prva grupa žena koje su kao medicinski radnici otišle na front. Zastupala je stav da sve sestre treba stalno da održavaju i unapređuju svoju efikasnost, snagu, saosećajnost i brižnu praksu.
Značaj Nadežde Petrović, Dušice Spasić i Milke Đurašić
Posebno mesto u srpskoj istoriji razvoja sestrinske profesije zauzima lik Nadežde Petrović, srpske slikarke, ali i dobrovoljne bolničarke u balkanskim i Prvom svetskom ratu. Ona je jedna od bolničarki koja je izgubila život spasavajući druge, preminuvši od pegavog tifusa 1915. godine. Variola vera, 1972. godine, odnela je živote Dušice Spasić i Milke Đurašić, koje su imale po 23 godine. Njih dve su se dobrovoljno odazvale sestrinskom pozivu.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


