Nedelja, 14.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

VMA obe­le­ža­va Dan se­strin­stva

Za naj­bo­lju me­di­cin­sku se­stru pro­gla­še­na je Du­brav­ka Ob­ra­do­vić, glav­na se­stra Kli­ni­ke za re­u­ma­to­lo­gi­ju Voj­no­me­di­cin­ske aka­de­mi­je
VMA obe­le­ža­va Dan se­strin­stva
(Фо­то / ВМА)

Voj­no­me­di­cin­ska aka­de­mi­ja obe­le­ži­će da­nas 12. maj – Me­đu­na­rod­ni dan se­strin­stva ka­ko bi is­ta­kli zna­čaj se­strin­skog po­zi­va u kli­nič­koj prak­si i sva­ko­dnev­noj ne­zi bo­le­sni­ka. Ovom pri­li­kom bi­će uru­če­na pri­zna­nja naj­za­slu­žni­ji­ma iz ove obla­sti, kao i Du­brav­ki Ob­ra­do­vić, glav­noj se­stri Kli­ni­ke za re­u­ma­to­lo­gi­ju, ko­ja je iza­bra­na za naj­bo­lju me­di­cin­sku se­stru. Po­red pred­stav­ni­ka ško­la i sa­rad­ni­ka Slu­žbe za zdrav­stve­nu ne­gu, za­hval­ni­ca za iz­u­zet­nu sa­rad­nju bi­će uru­če­na i dr­žav­nom se­kre­ta­ru Mi­ni­star­stva zdra­vlja dr Mir­sa­du Đer­le­ku.

Sve­ča­nost po­vo­dom Da­na se­strin­stva bi­će pri­li­ka i za zva­nič­no otva­ra­nje Ka­bi­ne­ta za zdrav­stve­nu ne­gu VMA i pri­kaz mo­guć­no­sti tre­na­že­ra na­ba­vlje­nog pro­šle go­di­ne u vred­no­sti od dva mi­li­o­na di­na­ra. Naj­sa­vre­me­ni­ji tre­na­žer za obu­ku i edu­ka­ci­ju zdrav­stve­nog ka­dra ka­rak­te­ri­še ve­li­ki broj mo­du­la, na pri­mer, za pro­ce­nu i tret­man ra­na, pa­ci­jent-mo­ni­tor ko­ji po­ka­zu­je vi­tal­ne funk­ci­je u re­al­nom vre­me­nu, kao i broj­ne dru­ge op­ci­je neo­p­hod­ne za sva­ko­dnev­ni rad zdrav­stve­nih teh­ni­ča­ra i ne­gu pa­ci­je­na­ta.

Me­da­lja za naj­bo­lju se­stru no­si ime Ve­ri­ce Ćor­lu­ke i to od 2022. go­di­ne. Ova ne­ka­da­šnja glav­na se­stra VMA i pu­kov­nik sa­ni­tet­ske slu­žbe po­seb­no je za­slu­žna za se­strin­ski po­ziv u sa­da­šnjem ob­li­ku.

– Na te­me­lji­ma jed­ne od nje­nih vi­zi­ja u VMA se raz­vi­ja kon­ti­nu­i­tet u obra­zo­va­nju me­di­cin­skih teh­ni­ča­ra i usa­vr­ša­va pro­fe­si­ja voj­ne me­di­cin­ske se­stre. Po ugle­du na 1956. go­di­nu, ka­da su na VMA ško­lo­va­ne vi­so­ko obra­zo­va­ne me­di­cin­ske se­stre (a tu ško­lu je za­vr­ši­la i se­stra Ve­ri­ca), u VMA je 2017. go­di­ne uve­de­na tro­go­di­šnja Vi­so­ka stru­kov­na ško­la, od­ško­lo­va­na je jed­na ge­ne­ra­ci­ja se­sta­ra ko­ji­ma se na­kon osnov­nih stru­kov­nih stu­di­ja i za­po­sle­nja u VMA otvo­ri­la mo­guć­nost i za da­lje struč­no usa­vr­ša­va­nje. Ne­me­r­ljiv je njen do­pri­nos ne sa­mo u obra­zo­va­nju zdrav­stve­nih teh­ni­ča­ra već i u raz­vo­ju zdrav­stve­ne ne­ge u ci­vil­nim usta­no­va­ma, ima­ju­ći u vi­du da je kao in­že­njer in­for­ma­ti­ke za­slu­žna za raz­voj Bol­nič­kog in­for­ma­ci­o­nog si­ste­ma za VMA i KBC „Dr Dra­gi­ša Mi­šo­vić”, pa je bi­la i svo­je­vr­stan ute­me­lji­vač pro­ce­sa zdrav­stve­ne ne­ge – do­da­ju u VMA.

Isto­ri­ja se­strin­skog po­zi­va u VMA da­ti­ra od pre­te­ča sa­da­šnje VMA – Gar­ni­zo­ne bol­ni­ce, Cen­tral­ne voj­ne bol­ni­ce, Op­šte voj­ne bol­ni­ce i Glav­ne voj­ne bol­ni­ce i voj­nih se­sta­ra ko­je se s raz­lo­gom i da­lje sma­tra­ju uzo­rom. Ne­ke od njih, po­put Bo­se Ran­ko­vić, So­fi­je Igro­ša­nac, Ru­že He­lih, Kse­ni­je Va­si­lje­vić Be­ren­go­vić od­li­ko­va­ne su me­da­ljom „Flo­rens Naj­tin­gejl” – naj­vi­šim svet­skim pri­zna­njem za rad na po­lju se­strin­stva.

Flo­rens Naj­tin­gejl, za­čet­ni­ca mo­der­nog se­strin­stva kao pri­zna­te pro­fe­si­je, pi­o­nir je mo­der­nog se­strin­stva. Svo­jim ra­dom da­la je sna­žan do­pri­nos u for­mi­ra­nju sa­vre­me­nog pro­fe­si­o­nal­nog se­strin­stva. Na­kon ško­lo­va­nja oti­šla je u Tur­sku, gde je sa gru­pom od 38 se­sta­ra bri­nu­la o ra­nje­ni­ci­ma, i to je bi­la pr­va gru­pa že­na ko­je su kao me­di­cin­ski rad­ni­ci oti­šle na front. Za­stu­pa­la je stav da sve se­stre tre­ba stal­no da odr­ža­va­ju i una­pre­đu­ju svo­ju efi­ka­snost, sna­gu, sa­o­se­ćaj­nost i bri­žnu prak­su.

Zna­čaj Na­de­žde Pe­tro­vić, Du­ši­ce Spa­sić i Mil­ke Đu­ra­šić

Po­seb­no me­sto u srp­skoj isto­ri­ji raz­vo­ja se­strin­ske pro­fe­si­je za­u­zi­ma lik Na­de­žde Pe­tro­vić, srp­ske sli­kar­ke, ali i do­bro­volj­ne bol­ni­čar­ke u bal­kan­skim i Pr­vom svet­skom ra­tu. Ona je jed­na od bol­ni­čar­ki ko­ja je iz­gu­bi­la ži­vot spa­sa­va­ju­ći dru­ge, pre­mi­nuv­ši od pe­ga­vog ti­fu­sa 1915. go­di­ne. Va­ri­o­la ve­ra, 1972. go­di­ne, od­ne­la je ži­vo­te Du­ši­ce Spa­sić i Mil­ke Đu­ra­šić, ko­je su ima­le po 23 go­di­ne. Njih dve su se do­bro­volj­no oda­zva­le se­strin­skom po­zi­vu.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.