Kamerna izložba u čast Desanke Maksimović
Kamerna izložba u čast 125 godina od rođenja Desanke Maksimović biće priređena od 17. maja do 16. juna u prijemnom holu Biblioteke SANU.
Desanka Maksimović (1898-1993) bila je srpska književnica, pesnikikinja i profesorka Prve ženske gimnazije u Beogradu. Bavila se i prevođenjem sa ruskog, slovenačkog, francuskog i bugarskog jezika. Za svoje izuzetne književne uspehe, pedagoški rad, kulturno i društveno angažovanje bila je nagrađivana visokim priznanjima kao što su: Oktobarska nagrada Kragujevca za Krvavu bajku (1963); Sedmojulska nagrada (1964); Nagrada AVNOJ-a (1970); Vukova nagrada (1974); Zmajeva nagrada Matice srpske za 1973. godinu za knjigu Nemam više vremena (1974); Plaketa SANU za velike zasluge u stvaranju i širenju pesničke reči (1974); Nagrada za životno delo Udruženja književnika Srbije (1984); Njegoševa nagrada (1984) i brojne druge nagrade i ordeni.
Dopisni član Srpske akademije nauka postala je 1959. godine, a redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti 1965. godine. Iz zbirki Biblioteke SANU izložene su knjige poezije i proze Desanke Maksimović među kojima su i njene prve pesme objavljene 1920. godine u časopisu Misao, prva izdanja njenih knjiga Pesme (1924), Zeleni vitez (1930), Ludilo srca (1931), Gozba na livadi (1932), Kako oni žive (1935), Nove pesme (1936), Oslobođenje Cvete Andrić (1945), Pesnik i zavičaj (1946), Otadžbina u prvomajskoj povorci (1949), Izabrane pesme (1950), Otadžbino, tu sam (1951), Otvoren prozor (1954), Čobanin pčela (1956), Govori tiho (1961), Čudo u polju (1961), Tražim pomilovanje (1964), Praznici putovanja (1972), Nemam više vremena (1973), Letopis Perunovih potomaka (1976), Pesme iz Norveške (1976), Snimci iz Švajcarske (1978), Ničija zemlja (1979), Slovo o ljubavi (1983), Međaši sećanja (1983), Miholjsko leto (1987), Pamtiću sve (1988), Ozon zavičaja (1990), Nebeski razboj (1991) i Zovina svirala (1992).
Posetioci mogu da pogledaju prevode njene poezije na engleski, nemački, francuski, italijanski, španski, poljski, češki, ruski, bugarski, jermenski i kineski jezik, prvo i jubilarno izdanje Sabranih dela (1969) u sedam knjiga povodom pedesetogodišnjice rada, Celokupna dela (2012) u deset knjiga, digitalno izdanje Celokupnih dela (2016).
Biće izloženi Desankini prevodi Dostojevskog, Čehova, Balzaka, Otona Župančiča, Franca Prešerna, Borisa Dubrovina i Margarite Aliger, njena poezija objavljivana u Akademijinim izdanjima, radovi i knjige o njoj, dve fotografije i faksimil rukopisa „Krvave bajke” čiji se original čuva u Arhivu SANU. Među izloženim knjigama nalaze se i dve sa posvetom autorke akademiku Branku Ćopiću, saopštila je Akademija nauka.
Autor izložbe je Sanja Petrović.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


