Umesto isplate toplog obroka, dobili dug za sudske troškove
Kada su se domari, spremačice i servirke zaposleni u državnim službama i sa minimalnim primanjima obratili sudovima u nadi da će tako ostvariti pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora i naknadu za hranu, umesto toplog obroka dobili su hladan tuš. Sudovi su redom odlučili da oni nemaju prava na tražene naknade, pa su se radnici našli u novom problemu – kako da od 36.000 dinara zarade plate troškove suđenja koji, u nekim slučajevima, dostižu i pet njihovih plata? Posle obraćanja državnom vrhu i apela adresiranom na Gradsko i Državno pravobranilaštvo, koji javne ustanove zastupaju pred sudovima, da odustanu od naplate, do sada je reagovalo samo Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. Ono je prošlog meseca uputilo preporuku gradonačelnicima i predsednicima opština da zaposlenima u predškolskim ustanova oproste troškove pravobranilaštva.
– Konkretno, ova preporuka se odnosi samo na zaposlene u predškolskim ustanovama. Nadamo se da će ona biti uvažena i da će gradonačelnici i predsednici opština pokazati elementarnu društvenu odgovornost, solidarnost i empatiju i zaštititi svoje najsiromašnije sugrađane od preteće socijalne katastrofe koja bi ih zadesila ako bi morali da plaćaju ove ogromne troškove. Iskreno se nadam da je ova preporuka znak spremnosti države da ne potražuje visoke parnične troškove od zaposlenog pomoćnog osoblja u svim ustanovama koje su izgubile sporove za topli obrok i regres – kaže za „Politiku” advokat Ivan Ječmenica, koji je pred sudom zastupao zaposlene iz dve predškolske ustanove u Beogradu.
Kako su se servirke, domari, spremačice uopšte našli u ovoj situaciji? Okidač za podizanje tužbi bila je odluka Vrhovnog kasacionog suda iz 2020. godine, koji je naložio Kliničkom centru Vojvodine da svojoj radnici isplati troškove za hranu i regres za korišćenje godišnjeg odmora tokom rada u toj zdravstvenoj ustanovi. Isti stav važio je i naredne godine, kada se zbog ove pravne nedoumice Komora zdravstvenih ustanova Srbije obratila ovom sudu za mišljenje. Međutim, u julu 2022. na sednici Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda sudije su donele zaključak suprotan od onoga koji su zauzeli u slučaju Kliničkog centra Vojvodine – zaposleni u javnim službama koji primaju minimalac u koeficijentu plata već imaju uračunate naknade za topli obrok i regres. Istovremeno, Zakon o radu kaže da minimalna zarada ne uključuje nikakve dodatke.
Kako bi slična preporuka bila doneta i za one sa najnižim primanjima u školama i zdravstvenim ustanova, zaposleni su se nedavno obratili Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu prosvete, kao i Ministarstvu finansija budući da se taj novac sliva na račun budžeta.
– I oni su se našli u izrazito nepovoljnom materijalnom položaju usled toga što im pravobranilaštva potražuju parnične troškove u visini od 50.000 do 130.000 dinara. Tužene škole i bolnice zastupa Državno pravobranilaštvo koje za sada ne pokazuje spremnost da oprosti parnične troškove. Štaviše, pokrenuli su dva postupka za prinudnu naplatu preko javnih izvršitelja u Nišu. Ako odluče da šalju javne izvršitelje na tetkice i domare, to će postojeće troškove dodatno uvećati i ove ljude i njihove porodice dovesti u situaciju potpune materijalne bede. Radi se o ljudima koji čiste iza bolesnih u bolnicama i kliničkim centrima, održavaju higijenu škola, te bi bila flagrantna nepravda da oni i njihove porodice padnu na prosjački štap – dodaje Ječmenica.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


