Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SAVETI REKTORA UB I DEKANA UOČI POLAGANjA PRIJEMNOG

Uz naučeno gradivo, neophodan dobar san

Pažljivo pročitana pitanja, pozitivan stav i koncentracija ključni su za dobro rešavanje testova Tokom ispita maturanti ne treba da obraćaju pažnju na druge, već da rade svojim tempom
 Uz naučeno gradivo, neophodan dobar san
(Фото А. Васиљевић)

Prijemni ispiti na Univerzitetu u Beogradu počinju 26. juna, a preliminarni rezultati testova biće poznati najkasnije 10. jula. Spremnost za prijemni ispit, pored ovladavanja gradivom, podrazumeva i psihičku i fizičku pripremu za ispitnu situaciju, koja je stresna, puna napetosti i treme, kaže za „Politiku” rektor prof. dr Vladan Đokić. Za ublažavanje treme kandidatima preporučuje da na ispit dođu sa pozitivnim mislima, odmorni, uz uvažavanje ličnih potreba.

Smatra da je pozitivno razmišljanje ključno za relaksiran pristup eliminacionim testovima, ali i da ublažavanju treme pomažu uredan život i optimalna fizička kondicija. Kaže da je veoma bitno da se maturanti naspavaju jer neispavanost, kaže, može doprineti osećaju nelagodnosti. Stres, ukazuje, može biti pojačan upravo zbog nedostatka odmora i kvalitetnog sna.

– Ne mogu iste preporuke da važe za sve kandidate, svako ima svoje potrebe i specifičnosti. Zato, tokom ispita maturanti ne treba da obraćaju pažnju na druge, već da rade svojim tempom, ali da prate vreme koje im je na raspolaganju i iskoriste ga na pravi način. Bitno je koncentrisati se i uraditi najviše što se može u datim okolnostima. Svim kandidatima koji su se opredelili da studiraju na državnim fakultetima u Beogradu želim uspeh na prijemnom ispitu, uz napomenu da se po mnogim globalnim univerzitetskim rangiranjima UB nalazi među dva i po odsto najboljih univerziteta u svetu – naglasio je Đokić.

Dekan, prema interesovanju maturanata jedne od najpopularnijih visokoškolskih ustanova, Fakulteta organizacionih nauka, prof. dr Milan Martić, kandidatima savetuje da pažljivo pročitaju tekst svakog pitanja i rade na početku prijemnog samo zadatke koje sigurno znaju.

– To pozitivno utiče na samopouzdanje i koncentraciju. Ukoliko posle četiri, pet minuta razmišljanja ne reše zadatak i nisu sigurni kako glasi postupak rešenja, neka ga ostave za kasnije – ukazuje Martić.

Vreme u kome živimo je vreme inženjerstva, i to je činjenica koja ide na ruku Mašinskom fakultetu, naglašava za „Politiku” prof. dr Vladimir Popović, dekan te ustanove. Kaže da se na „Mašincu” polaže samo matematika, kao i prethodnih godina, i da imaju dovoljno mesta za sve dobre kandidate. Poput njegovih kolega, kandidatima savetuje prvo da rešavaju one zadatke koje sigurno znaju.

– Trema na prijemnom je normalna stvar i ima je svaki odgovoran čovek. Eliminišite je verom u sebe i u svoje znanje, odnosno u svoj rad u prethodnom periodu. Upis na Mašinski fakultet je pravi izbor jer naši studenti dolaze na ustanovu na kojoj će naučiti kako da razmišljaju, ali i koja će im omogućiti siguran posao u svojoj zemlji i dobru zaradu – naglasio je Popović.

Za rešavanje prijemnih testova iz srpskog i stranih jezika na prijemnom za Filološki fakultet dekan te ustanove prof. dr Iva Draškić Vićanović savetuje kandidatima da pažljivo čitaju pitanja i odgovaraju čitko, precizno i jezgrovito, prateći uputstva.

– Na dvodelnom testu iz književnosti pri analizi pesme treba da odgovore na nekoliko pitanja o njenim značenjima, književnim postupcima, kontekstu. Na pitanja mogu da odgovore bilo kojim redosledom. Trebalo bi da pišu sve što znaju, jer negativnih bodova nema. Isto važi i za esej: od pet ponuđenih tema, kandidati sami biraju onu o kojoj najviše znaju – objašnjava Iva Draškić Vićanović.

Kandidatima savetuje da vode računa o pravopisu i stilu i ocenjuje da bi trebalo da se potrude da pokažu ne samo da poznaju sadržaj dela, nego i da razumeju njegovu književnu vrednost.

Što se treme tiče, ona kandidatima poručuje: „Imajte u vidu dve stvari: prvo, vi se već godinama u srednjoj školi bavite jezicima i književnošću, i drugo, čim ste odabrali studije filologije, sigurno imate šta da kažete”.

Maturanti koji se spremaju za prijemni na Ekonomskom fakultetu mogu da biraju između tri ponuđena modela testova i upisuju zajedničku prvu godinu, dok se tek na drugoj opredeljuju za smer koji žele da studiraju. Zato im dekanka prof. dr Žaklina Stojanović savetuje da dobro procene svoje znanje i izaberu pravi model testova za upis kako bi mogli da pokažu najbolje rezultate. Upozorava da na test ne stavljaju nikakvu posebnu oznaku niti nešto dopisuju i da ga obavezno rešavaju hemijskom olovkom, jer u suprotnom neće biti pregledan. Bitno je, kaže, da na prijemnom nema negativnih poena. Ističe da nema nikakve potrebe za tremom, i da je stekla utisak da veću tremu imaju roditelji, koji je onda prenose na maturante. Zato im ona savetuje da veruju svojoj deci i da ih na dan održavanja prijemnog ispita isprate iz kuće sa lepim željama, a kandidatima da na ispit ponesu i omiljenu čokoladicu i vodu za osveženje.

Prof. dr Velimir Šećerov, dekan Geografskog fakulteta, poručuje potencijalnim brucošima da pitanja pažljivo pročitaju i time eliminišu mogućnost greške zbog brzog ili nedovoljno dobro shvaćenog problema u njima. Ističe da slobodno traže objašnjenje od dežurnih nastavnika i saradnika u sali.

– Ne bi trebalo da gube previše vremena na pitanja na koja ne znaju ili ne mogu odmah u glavi da nađu odgovor kako ne bi potrošili minute koji im trebaju za one zadatke koji su pouzdano rešivi. Preporučujem da ovlaš prođu po svim pitanjima i da ne paniče. Uz razumevanje za današnje maturante koji su tokom školovanja već prošli velike izazove, poput očekivanja državne mature, restrikcije i potpune obustave nastave zbog pandemije, onlajn časova, želim im sreću, znanje i dobar plasman nakon uspešno položenog prijemnog ispita. Posle njega počinje najlepši i najduži raspust u životu, koji, ubeđen sam, većina će dočekati sa osmehom i indeksom u džepu – naglašava Velimir Šećerov.

 

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

nikola andric
U Srbiji je francuski pokret prosveiteljstva pogresno shvacen kao pismenost ili nacitanost. Otuda adoracija knjizevnka pa cak i knjizevni jezik dok je na isti nacin previdjena ''Kopernikanska revolucija'' u filozofiji jezika i logike od Fregea. U Srbiji osim na filozofskom fakultetu(?) potpuno nepoznat. Pored pohvale govornog jezika on je pokazao da govorni jezik nije prikladan za nauku. Zbog toga je predlozio jezik namenjen OCIMA a ne sluhu. Razne varijabile na mesto subjekta u ''x je P''
nikola andric
''Nauceno'' i ''a priori dato'' ili ''urodjeno''. Deca od 3 godine kad vide sebe u ogledalu ne raspozanju sebe ali raspoznaju ''grupu'' (skupinu) kojoj pripadaju pa kazu: ''DETE''. Lingivisti pretpostavljau ''urodjenu sposobnost za jezik''. Kad je robstvo ukinuto (bivsi) robovlasnici su dobavljali najamne radnike iz raznih drzva. U holandskim kolonijma je bilo Korejaca, Indonezana, Pakistanaca, itd . ''jezickih grupa''. Njihova deca nisu imala ''zajednicki jezik'' ali su svoj izmilsili;' pizin.
Zoran
I cokoladu jednu, to dobro za mozak. ;)

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.