Petrovo Selo privuklo slikare
Put ka Petrovom Selu, dvadesetak kilometara od Kladova, koji ravan i dugačak preseca pustoš, izgleda kao ulazak u planinsku prašumu.
Kao goste likovne kolonije vozi nas njen osnivač Zoran Đikanović, pokazujući nam da u oazi na istočnoj strani planine Miroč ima i muflona, divokoza, a otkako je selo opustelo, vratili su se vukovi. Ali i ptice kos, senica i ševa. Pokazuje nam da nebom iznad sela na 450 metara nadmorske visine leti odnedavno i jastreb.
„U selu postoji i neistražena pećina zvana Banja, oko koje izviru potoci tople vode u kojima smo se kao deca kupali”, priča ovaj Petrovoselac.
Kako nastavlja, dok primećujemo da vreo dan postaje znatno svežiji, smatra se crnogorskim selom jer je bilo centar useljenika iz Crne Gore u kneževinu Srbiju pedesetih i šezdesetih 19. veka. Kaže, to je smišljeno da bi Crnogorci mogli da čuvaju granicu i da se poveća broj srpskog življa u regiji s većinskim vlaškim stanovništvom.
U ovom selu nema crkve, jer se oduvek odlazilo u obližnje – Manastiricu i krstilo u manastiru Sveta trojica u kome je tri godine živela kneginja Olivera Lazarević vrativši se u Srbiju posle Bajazitove smrti.
U naselju sad ima 15 domaćinstava, dodaje, dok nas na vratima dvorišta njegove kuće, u kom se održava kolonija, s pogačom i glinenim bokalčićem za rakiju, dočekuje domaćica Bisenija Nikolić, ovde rođena. Odabrala je da se vrati iz grada i da gosti mućkalicom i drugim specijalitetima i slikare i sve koji dođu.
U dvorištu obnovljene kućice pravljene 1918. od pečene cigle i oplate, kad se Đikanovićev deda vratio iz rata, zatičemo Dragicu Ilić Jašarević iz Paraćina kako slika cveće, inspirisana okolnom prirodom. Za sebe kaže da je samouki slikar i pesnik.
„Pozvali smo umetnike koji slikaju prirodu i čije je opredeljenje Atelje pod otvorenim nebom, što je i naziv ovogodišnje kolonije. Inače, ’Likovnu koloniju Petrovo Selo’ osnovali smo odlukom Udruženja zadužbinara sela i sada se drugi put održava. Pošto su s nama obišli podunavski kraj, ovde je mnogo više radova nego što se očekivalo ostavilo 11 akademskih i izvornih slikara, među kojima je dvoje iz Rusije. Izloženi su i u Centru za kulturu Kladova. Cilj nam je da u zaboravljeni i konačno naslikani predeo dođu umetnici, speleolozi, ali i turisti”, kaže Đikanović.
Zapažamo zanimljiv crnogorski rodoslov sela iznad kog je na drvetu crkva, na slici naivnog umetnika Zorana Anđelkovića. On je dobitnik nagrade za plakat filma „Sedam hiljada duša” u Izmiru, raznih priznanja kulturno-prosvetnih zajednica i medalje „Nikola Tesla”. Umetnički je rukovodilac ove kolonije i priča da je rođen u Mrzenici kod Kruševca.
Uskoro iz obilaska dunavskih obala stižu ushićeni i za priču raspoloženi gosti iz Rusije. Valerija Davidova je rođena i živi u Moskvi. Po zanimanju je ekonomista, ali se čitavog života bavila slikarstvom. Diplomirala je na Moskovskom državnom akademskom umetničkom institutu „V. I. Surikov” Ruske akademije umetnosti.
Upoznajemo i Anatolija Ivakina, koji se bavi slikarstvom otkako je diplomirao na Arhitektonskom fakultetu u Jekaterinsburgu. Doselio se pre osam godina u Beograd, gde sada stvara.
Snežana Jakovljević priča da je rođena u Kruševcu kao i Borivoje Stojanović Bora i sa školama slikarstva i dizajna učesnici su mnogih značajnih izložbi. Iz Kruševca je ovde došao Konstantin Cvetković Kokan, koji godinama stvara na relaciji Topolovnika, poznatog gastarbajterskog sela istočne Srbije i Lugana u Švajcarskoj. Do sada je imao više od 40 samostalnih izložbi u dve zemlje.
Gordan Mićić Dali rođen je u Knjaževcu i 40 godina je na likovnoj sceni s mnogo samostalnih i grupnih izložbi i mnogo likovnih kolonija.
Đorđe Joković je rođen u Petrovom Selu kod Kladova. Radni vek je proveo radeći kao konstruktor mašina i uređaja u fabrikama „14. oktobar” i „Miloje Zakić”, a bavi se organizovanjem gradskog slikarskog života u Kruševcu. Mirko Stojadinović je član udruženja umetnika rasinskog okruga „Rasinus”, kao i Bratislav Dimitrijević, ali je i uspešni poeta, pa je ovde organizovao i malo pesničko veče, na koje su se rado odazvale ruska i naša umetnica, ali i potpisnica ovih redova.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


