Nedelja, 19.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Rusija ima velike zalihe pšenice–preti dalji pad cena

Potražnja za ruskim žitom dalje je ogromna zbog njene sve veće konkurentnosti na tržištu
Rusija ima velike zalihe pšenice–preti dalji pad cena
(EPA-EFE/VASSIL DONEV)

Produženje Crnomorskog sporazuma o koridoru za žitarice je i dalje upitan, a zvanično ističe 17. jula. Sadašnja situacija u ukrajinskim lukama nije optimistična, a „Dojče vele” je nedavno preneo da novi sporazum nije ni na vidiku.

Istovremeno, izvoz ruske pšenice u julu procenjuje se na 3,7 do 4,1 milion tona u odnosu na prosečnih 2,8 miliona tona.

Takav rezultat podstiču povoljni tržišni uslovi i rekordno visoke zalihe pa bi broj isporuka mogao takođe da bude rekordan za ovaj mesec, predviđa ruska konsultantsa kuća „Sovekon”, a prenosi „Agroklub”.  

Prema njihovim podacima od 11. jula količina zaključenih ugovora o prodaji žita povećana je na 4,5 miliona tona u odnosu na 2,2 miliona 7. jula i 1,1 milion početkom ovog meseca.

Potražnja za ruskom pšenicom i dalje je velika zbog njene sve veće konkurentnosti, ističe se u izveštaju. Cena ruskog žita je niža od od one na pariskom Matifu. Zalihe, po proceni Rostata, početkom juna bile su 15,6 miliona tona u poređenju 9,7 miliona prošle godine. Stručnjaci ove kuće komentarišu da bi ruski izvoz mogao da predstavlja dodatni pritisak na pad cena ove žitarice na globalnom nivou.

–U slučaju da zaista ne dođe do produženja sporazuma, cene nekih osnovnih namirnica bi mogle da porastu– naveli su analitičari za Rojters.  Ali ističu da je situacija ipak bolja nego neposredno pre početka sukoba u Ukrajini, poboljšano je snabdevanje žitaricama i one sada umesto iz Ukrajine dolaze iz drugih država poput Rusije i Brazila. Prema izveštaju te agencije, cene pšenice su ove godine pale za 17 odsto, a kukuruza za oko 26.

Za vrijeme trajanja ovog sporazuma Ukrajina je uspela da izveze 32,8 miliona tona poljoprivrednih proizvoda, uključujući 16,8 miliona tona kukuruza i 8,9 miliona tona  pšenice. Pre rata je izvozila otprilike 25 do 30 miliona tona kukuruza godišnje, uglavnom preko Crnog mora, i 16 do 21 mililon tona pšenice.

Kako komentarišu, u slučaju da se sporazum ne obnovi, ovaj koridor može da funkcioniše i bez Rusije uz veliko „ali”. Naime, tada će verovatno porasti premije osiguranja od ratnog rizika koje se naplaćuju prilikom uplovljavanja u područje Crnog mora, a već sada koštaju hiljade dolara. Pitanje je i bi li brodovlasnici pristali na takav rizik.

Portal ističe da je izvoz kopnenim putem preko EU zemalja je problematičan i zbog logističkih problema, ali i zato jer se očekuje veća žetva u istočnoj Evropi zbog čega bi luke poput rumunske Konstance mogle da imaju problema s količinama, zagušenjem i kašnjenjem u isporukama. Tu je, dodaje se, i animozitet nekih EU zemalja prema ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Djole
Rusija nece produziti sporazum zapadne zemlje ne daju osiguranje za brodove koje izvoze zito iz Rusije samo iz Ukraine mada bi po dogovoru morali za obe strane.Ukrainci su po nagovoru zapada unistili jedino zbog cega su Rusi hteli da zadrze koridor a to je cevovod amonijaka Toljatija-Odesa.U ovoj situaciji ne znam cime bi ,,kupili,, Rusku stranu.
Bojsa
I za koga je problem pad cena zita na trzistu? O cemu se radi u ovoj prljavoj igri izmedju UN, Zapada i Ukrajine, Rusija se ne plasi, pa ko se plasi od gubitka profita?

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.