Subota, 18.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
ILINDAN U SEVERNOJ MAKEDONIJI U ZNAKU POLITIČKIH PREVIRANjA

Albanci nude ostavke da bi VMRO-DPMNE pristao na promenu Ustava

Danas će se u Prohoru Pčinjskom sresti predsednici Aleksandar Vučić i Stevo Pendarovski, Beograd jedini nikada nije uslovljavao Skoplje
 Albanci nude ostavke da bi VMRO-DPMNE pristao na promenu Ustava
Скопље (Фото Н. Тркља)

Specijalno za „Politiku”

Skoplje – Severna Makedonija danas obeležava 120 godina od Ilindanskog ustanka, kad je proglašena prva makedonska međunarodno priznata republika – Kruševska Republika. Povodom nacionalnog državnog praznika širom zemlje biće priređene svečanosti. U manastiru Prohor Pčinjski predsednik Srbije Aleksandar Vučić dočekaće predsednika Severne Makedonije Stevu Pendarovskog.

Na mestu susreta dva predsednika bratskog naroda postavljeni su temelji savremene makedonske države. Godine 1943, na Svetog Iliju, stvorena je Republika Makedonija i na prvom zasedanju ASNOM-a doneta odluka da se Republika Makedonija priključi socijalističkoj Jugoslaviji koja se u ratu stvarala. Obeležavanje ovog praznika vrlo je značajno za ovu mladu državu, koja danas probija svoj put ka priključenju evropskoj porodici, koji je za nju, pokazalo se, izuzetno trnovit.

Severna Makedonija opekla se na dobrosusedske odnose, najpre s Grčkom, a zatim s Bugarskom. Iako je ispunila grčke zahteve, promenila Ustav i ime države, nije ušla u Evropsku uniju, kako joj je bilo obećano, već se suočila s novim uslovom – da uvede Bugare u Ustav – kako bi ostvarila taj isti strateški cilj.

Jedino je Srbija uvek stajala uz Severnu Makedoniju i među prvim državama joj priznala nezavisnost. Nakon rešenog crkvenog spora, ove dve države nemaju otvorenih pitanja, a bratski odnos dokazan je i u vreme korone i u vreme ekonomske i energetske krize. Ove dve države, zajedno s Albanijom, grade svoju budućnost na temeljima „Otvorenog Balkana”, s istim krajnjim ciljem: ostvarenje evropskih integracija.

Francusko-nemački predlog za rešenje makedonsko-bugarskog spora, koji podrazumeva ispunjenje bugarskog zahteva i promenu Ustava RSM, napravio je razdor između političkih partija Severne Makedonije. Za najveću makedonsku opozicionu partiju VMRO-DPMNE, ovaj uslov nije prihvatljiv, a tom stavu priklonio se i veliki broj makedonskih građana, koji su okusili licemernu politiku Brisela i Zapada nakon Prespanskog dogovora.

Hristijan Mickoski, lider VMRO-DPMNE, ne želi da deli vlast s najvećom albanskom partijom DUI, ističući njenu umešanost u koruptivne i kriminalne delatnosti. U samoj partiji DUI došlo je do raskola, upravo zbog korumpiranosti i kriminalnih aktivnosti njenih vodećih članova.

Lider ove partije Ali Ahmeti oglasio preko „Tvitera” naglasivši da će svi ministri iz Demokratske unije za integracije (DUI) podneti ostavke kako bi VMRO-DPMNE glasao za promene Ustava. Ove ostavke su kovertirane ali i uslovljene glasanjem opozicije u Sobranju, gde je Vlada već poslala predlog izmene Ustava. Najavu da će dati ostavku, u interesu ustavnih promena, najavio je i predsednik Sobranja Talat Džaferi, takođe član albanske parlamentarne partije DUI.

Međutim, Mickoski ovakve ostavke, koje nemaju nikakav pravni efekat, smatra samo političkim trikom, te ponovo insistira na brzim vanrednim parlamentarnim izborima, a da ustavne promene nastupe tek nakon njihovog održavanja. Altan Grubi, potpredsednik vlade i visoki funkcioner partije DUI, ovakvo ponašanje Hristijana Mickoskog ocenio je kao njegovo nastojanje da u vlasti nema nijednog Albanca. S druge strane, postoje nezvanične spekulacije da bi VMRO-DPMNE, ako pobedi na izborima, mogao da sastavi vladu s krilom partije DUI koje se odvojilo od Alija Ahmetija, čije se povlačenje očekuje nakon novih parlamentarnih izbora.

Komentari12
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Stara Srbija
Zasto ovaj slavi drzavnost u srpskom manastiru. Dovedose Zaeva da zavrsi posao i ćao. Gde su Srbi u Makedoniji. Izdadose 1991 kad Clan predsednistva ne glasa za ostanak u SFRJ jer bi bili preglasani Slo,BIH i Hrv, a mi im lecismo Kirubkad ga digoee u vazduh. Kod njih vecina Albanci,sto dalje od njih
Vidimo
Vidimo nikome ne smeta ni u Makedoniji ni u Evropi sto Makedonci skave dan drzavnosti na religiozni praznik "Ilinden". U RSu nije tako, smeta im religiozni pravoslavni praznik koji je istovremeno i Dan republike RSa. Licemjerno je da makedonska sudkinja koja sjedi u ustavnom sudu BiH glasa za zabranu tog praznika jer ima religiske elemente, a ne smata joj "Ilinden" koji je takodje pravoslavni praznik u Makedoniji.
Srbin iz Nemacke
To vam je isto sa svim narodima, dok su u BG, Srbiji, svi nasa "braca" a kad izadju iz Srbije nekako zaborave to "brate".
nikola andric
Poneki (?) Srbi su previse strogi prema Makedoncima. Valjda su videli pod kakvim protiskom su od Grka i Bugara da EU ne pominjemo. Za clanstovo EU bi priznanje Kosova sigurno bio uslov. Malo empatije preme jadnim Makedoncima nebi bilo lose. Oni vide kao i neki(?) Srbi jedini spas u EU. Iluzije nisu zabranjene. EU nije vise sto je bila pre samo 2 godine. Za te dve godine je njeno '''BlAGOSTANJE'' prepolovljeno. Sa 2500 evra mesecno ne mogu da prezive. Uporedite sopsvene dohotke sa 2500 evra.
nikola andric
Kako je poznato(?) Francuska i Holandija su protiv clanstva Albanije u EU. To ce reci E.Savet u kome svih 27 clanova imaju pravo veta protiv svakog kandidata. Grcka i Bugarska su pokazali kako se to 'pravo' upotrebljava. Obecanja od E. Komisija ne vaze ; nije nadlezna za pitanje clanstva. Isto vazi za E. Parlament. Sto bilo ko od 705 clanova parlamenta obeca nije releantno za clanstvo. Francuska i Holandija znaju koliko Albanaca ima Makedonija preko koje bi svi Albanci imali prolaz za EU.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.