Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Kada žrtve razviju pozitivne emocije prema nasilniku

Kada žrtve razviju pozitivne emocije prema nasilniku
(Фото Pexels)

Tokom pljačke banke u Stokholmu 1973. godine, koja je trajala šest dana, taoci su se toliko zbližili sa otmičarima da kada su otmičari bili uhvaćeni – taoci nisu hteli da svedoče protiv njih.

Tada je nastao naziv Stokholmski sindrom, a tvorac naziva je švedski psihijatar Nils Bejerot. Pod Stokholmskim sindromom podrazumeva se teško objašnjiva pojava kada žrtva gaji određene pozitivne emocije prema svom zlostavljaču.

Dalja istraživanja Bejerot je nastavio na žrtvama koje su opravdavale postupke agresora, nisu želele da sarađuju sa policijom niti da svedoče protiv agresora.

Stokholski sindrom u svakodnevnom životu

Ovo stanje ne mora biti vezano samo za talačke krize već se može dešavati i u svakodnevnom životu. Zlostavljanje dece, porodično nasilje, trgovina ljudima samo su neki od primera gde žrtva, da bi opstala u nametnutoj situaciji, stvara savezništvo sa zlostavljačem, brani ga pred policijom, ne prijavljuje nasilje nikom, već ga krije.

Takve situacije se mogu naći i u sportu gde trener može biti zlostavljač, a sportisti nalaze izgovore i rade sve što im trener-agresor kaže jer od njega zavise, a situacija u koju su stavljeni je takva da trener zna šta je najbolje za njih.

Što je duži vremenski period zatočeništva veća je pozitivna emocija prema tiraninu.

Stokholmski sindrom neće razviti sve žrtve nasilja. Neke će pružiti otpor, neke će pokušati da pobegnu, a neke će pokušati da prežive tako što će određene gestove agresora opravdavati kao pozitivne i umesto straha, besa, neprijateljstva prema nasilniku početi da saosećaju sa njim.

Mnogi psiholozi i psihijatri smatraju da postoje žrtve koje imaju Stokholmski sindrom iako nema ni dijagnostičkih kriterijuma za identifikovanje Stokholmskog sindroma, iako se ne nalazi ni u jednom od dva glavna psihijatrijska priručnika: „Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja” i „Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema”.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.