Subota, 27.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Nagrade Nišvil muvi samita

Nagrade Nišvil muvi samita
Нишвил муви самит (Фото: Саша Ђорђевић)

Žiri Nišvil muvi samita 2023. u sastavuBesim Petrela (Albanija), Vinko Mihajlović (Crna Gora) i Sašo Popovski (Bitolj, Severna Makedonija), odlučio je da priznanje za najbolji igrani film dodeli filmu „Ni prvi, ni drugi” južnokorejskog stvaraoca So Bo-janga. Glavni junak prekida sve veze sa stvarnošću i istrajava u tzv. zen praksi da bi postigao totalno prosvetljenje. Ali ne samo životno već i stvaralačko – pripremajući se za novi umetnički izazov, likovnu postavku. Pritom reditelj filma vešto, asketski, svedenim stilom, primenjuje strategiju minimalizma koja je danas, u vremenu opšte blokbasterske holivudske imperije, jedva vidljiva na velikom kino platnu.

Najbolji eksperimentalni film je „Oslobođen, u zoni pritiska” iranskog stvaraoca Hašemjana Homauna. Reč je o „apsolutnom eksperimentu” ostvarenom metodom „fiksacije” u okviru zadatog medija. Homaun statičnim, dugim kadrovima ne sugeriše samo odsustvo autora iza kamere, već ide i korak dalje. Postavljanjem kamere u ulogu „skrivenog voajera” koncentriše fokus naše pažnje na duhovni potencijal slučajno oslobođenih audio-vizuelnih prizora, realizovanih u zaumnom andergraund prostoru – podzemnog metroa

Po oceni žirija, najbolji dokumentarni film je „Memorija vode” argentinskog reditelja Gabrijela Alberta Pinjeire. „Memorija vode” je delo sa očiglednim ekološkim pristupom aktuelnim pitanjima zaštite životne sredine. Pinjeirov film razvija ideju o vodi kao matičnoj supstanci univerzuma. Jedan je od retkih dokumentaraca sa jasno usmerenom eko-porukom, koja snažno upozorava na posledice degradacije životne sredine.

Nagrada najboljem izvođaču muzike u filmu pripala je italijanskom reditelju Pjetru Marčelu, odnosno delu „Za Lučija” posvećenom poznatom kantautoru i džezeru Lučiju Dali, čije pesme i muzika, sredinom prošlog veka, direktno svedoče o kulturnom razvoju Italije. Zahvaljujući svedočenju Lučijevog menadžera i prijatelja Tobija Rigija, ali i efikasnom korišćenju arhivskog muzičkog materijala, Marčelo vraća u život zaboravljenog kompozitora, pokazuje, pored ostalog, i kako je vešto interpretirao poeziju čuvenog italijanskog poete Roberta Roversija.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.