Izmišljenim izjavama logoraša stvarali sliku o zločinima u BiH
Banjaluka – Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je podnela izveštaj Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo, u kojem se navodi da je udruženje „Tranziciona pravda, odgovornost i sećanje u BiH” sačinilo čak 230 zapisnika i izjava, a da pritom nije čak ni razgovaralo s licima koja su navodno dala te izjave. Organizaciju, čije je sedište u Sarajevu, dovode u vezu sa zloupotrebom položaja i ovlašćenja i dodaju da su u sklopu istrage saslušali određeni broj svedoka koji su potvrdili saznanja o ovim nezakonitim aktivnostima članova tog udruženja.
Intrigantni podaci o mogućim neregularnostima, koji bi u budućnosti mogli otvoriti niz etičkih pitanja, dospeli su u javnost posle poslaničkog pitanja, koje je u Parlamentarnoj skupštini BiH uputio parlamentarac Milorad Kojić, inače, bivši direktor Centra za istraživanje rata RS.
Kojić za „Politiku” kaže da najnovija saznanja i policijska istraga koja je potvrdila da su anketni upitnici lažirani zapravo samo potvrđuju kontinuitet bošnjačke politike od devedesetih godina, koja se bazirala na jednostranim stereotipima o samo jednoj stradalničkoj strani, za šta se, kako kaže, pribegavalo i falsifikovanju.
„Ta politika bazirana na lažnom narativu živi do danas. Sećamo se da su zvaničnici iz Sarajeva još 1992. u svet slali informacije o 200.000 silovanih Bošnjakinja. Ono što mi treba da razumemo i prepoznamo kao njihovu nameru jeste da to rade samo kako bi na bazi uloge žrtve postigli političke uspehe, a to podrazumeva isključivo unitarizaciju zemlje. Nema tu nikakve empatije, brige i pijeteta za žrtve, kojih je, naravno, bilo na svim stranama i koje se na ovakav način, nažalost, samo ponižavaju”, kaže Kojić.
U odgovoru iz policijske agencije SIPA se navodi i da je udruženje „Tranziciona pravda, odgovornost i sećanje u BiH” osnovano kao partnerska organizacija sa Regionalnom komisijom za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim povredama ljudskih prava (REKOM), a pod supervizijom Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, izvestile su „Nezavisne”.
Ovo sarajevsko udruženje radilo je na projektu „Mapiranje logora i mesta zločina 1992–1995. u BiH” i tokom 2018–2021. obavljali su razgovore s licima koja su bila zatočena tokom proteklog rata.
Kojić kaže da ova saznanja bude sumnju i o ostalim podacima koje ove organizacije prikazuju kao mesta stradanja.
„Jasno nam je da to rade organizacije koje žele kreirati narativ koji će poslužiti za pisanje istorije bazirane na lažima, a ne na činjenicama. Zato je jako važno da pravosuđe pokrene sudski proces, ali je isto tako od izuzetne važnosti da saznamo detalje o zloupotrebi korišćenja donatorskih sredstava koja su iz međunarodnih fondova dobijale organizacije koje se pominju. Naravno, moramo saznati i to da li su strani donatori znali za ove poslove i ako jesu, zašto nisu tražili da se to falsifikovanje zaustavi”, kaže Kojić za naš list.
Naime, iz SIPA su prethodno naveli da su još ranije dobili informaciju u kojoj je navedeno da su predstavnici ovog udruženja sačinili upitnike – izjave sa neistinitim sadržajem, odnosno da su u upitnike unošeni lažni podaci za žrtve, kao i izmišljeni događaji o nasilnom zatvaranju i mučenju civila i ratnih zarobljenika u logorima, a da su ih umesto žrtava potpisivali službenici udruženja s ciljem dobijanja novih materijalnih sredstava.
Takve navode odbacuju u udruženju „Tranziciona pravda, odgovornost i sećanje u BiH”. Na pitanja medija odgovorili su da sporni upitnici nisu korišćeni u javnim publikacijama „što implicira da su svi objavljeni podaci relevantni i verodostojni”. U toj organizaciji su rekli da su u procesu dokumentovanja logora i drugih zatočeničkih objekata korišćene sudske presude, transkripti svedočenja, policijske izjave, a potom izjave bivših zatočenika ili članova njihovih porodica, te medijski izveštaji, publikacije, knjige i izveštaji međunarodnih i regionalnih organizacija za ljudska prava.
Međutim, u ovom udruženju nisu želeli da odgovore na pitanje novinara kolika je bila vrednost projekta „Mapiranje logora i mesta zločina 1992–1995. godina u BiH”, kao ni na to ko je finansirao i u kojem obimu taj projekat. Rekli su samo da su finansijski izveštaji javno dostupni i da ih je moguće pronaći kod Finansijsko-informatičke agencije (FIA).
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


