Četvrtak, 23.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
U ZAPLENI DVE TONE KOKAINA UHAPŠEN DAVNO ODBEGLI KRIMINALAC

Arkanov jatak iza brave posle dugog bekstva od Interpola

Slobodan Kostovski priveden je u Beogradu kao organizator grupe koja je pokušala da prokrijumčari dve tone kokaina iz Ekvadora. Sudilo mu se i za ubistvo policijskog generala Buhe
Arkanov jatak iza brave posle dugog bekstva od Interpola
Црвена потерница Интерпола за Костовским (Фото Интерпол)

Slobodan Kostovski Kole (70), begunac iz brazilskog zatvora i još trojica osumnjičenih da su iz zemalja Južne Amerike u Evropu pokušali da prošvercuju oko dve tone kokaina, danas će biti saslušani u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal (JTOK). Osim Kostovskog koji je uhapšen u Beogradu, lisice na ruke su na teritoriji prestonice i Novog Sada stavljene i B. K., N. S. i N. S. U akciji otkrivanja, a potom i hapšenja ove organizovane kriminalne grupe učestvovali su JTOK, Policijska uprava za grad Beograd i Bezbednosno-informativna agencija u koordinaciji sa Evropolom i nadležnim policijskim organima više država.

Pripadnicima četvoročlane organizovane grupe na teret se stavlja da su od marta 2022. godine do pre dva dana kada su privedeni, iznajmljivali jedrilice, kontaktirali sa prodavcima droge, obezbeđivali mesta na kojima će se ona utovariti u plovila, istovarati iz njih, a potom sakriti i krijumčariti. Osumnjičeni su uhapšeni pošto su na jedrilici „Okeanija dos”, dugačkoj 22 metra, u internacionalnim vodama Atlantskog okeana, otkriveni paketi kokaina.

Prema rečima „Politikinog” sagovornika bliskog istrazi, pronađena droga bila je spakovana u više obeleženih pojedinačnih paketa koji su se nalazili u sportskim torbama.

– Kao i u mnogim drugim slučajevima narkotici su imali svojevrstan žig na osnovu kojeg su oni koji su primali pakete znali da je to tovar koji je njima namenjen. Glavni organizator je, kako se sumnja, bio Kostovski, a članovi grupe imali su tačno utvrđene pojedinačne zadatke. Jedrilicom u kojoj je otkriveno oko dve tone kokaina upravljali su ukrajinski i češki državljanin. Članovi kriminalne grupe su međusobno komunicirali kriptovanim telefonima koji su „razbijeni”. Dokazi dobijeni na ovaj način bili su izuzetno važni za otkrivanje osumnjičenih i načina na koji su obavljali posao – otkriva „Politikin” sagovornik.

Prema rečima sagovornika našeg lista, verovatnije je da je Kostovski sa saučesnicima radio za neku veću grupu.

S obzirom na to da je Kostovski, inače srpski državljanin, uhapšen zbog sumnje da je organizator srpske kriminalne grupe koja se bavila švercom droge i da je JTOK doneo naredbu o sprovođenju istrage protiv njega, ali i da je Brazil za njim raspisao poternicu, postavlja se pitanje da li će on biti deportovan u južnoameričku državu ili će se protiv njega voditi postupak u Srbiji.

„Politikin” sagovornik objašnjava da je stav naše zemlje da ne izručuje svoje državljane.

– Najizvesnija je opcija, na osnovu onoga što je poznato iz medija, da će se postupak protiv Kostovskog voditi u Srbiji, ali i da će domaći pravosudni organi priznati presudu koja mu je izrečena u Brazilu. Kada se u našoj zemlji okonča sudski postupak protiv Kostovskog, njemu bi trebalo da bude izrečena jedinstvena kazna, od koje će biti oduzeto vreme koje je pre bekstva proveo u brazilskom zatvoru – napominje naš sagovornik.

Kostovski je, inače, stari znalac srpske, ali i mnogih policija širom sveta. On je 2018. godine pobegao sa odsustva zbog lečenja tokom izdržavanja zatvorske kazne u Brazilu, gde je osuđen na 19 godina za prekookeansko krijumčarenje kokaina.

Interpol je dugo intenzivno tragao za Kostovskim, za kojim je Brazil raspisao crvenu poternicu zbog međunarodnog šverca droge. Protiv Kostovskog se pred Posebnim odeljenjem Višeg suda u Beogradu u odsustvu vodio postupak zbog optužbi da je kao pripadnik kriminalne grupe Željka Maksimovića Make, učestvovao u likvidaciji policijskog generala Boška Buhe, ubijenog 10. juna 2002. ispred beogradskog hotela „Jugoslavija”.

O njemu se govorilo i kao bliskom prijatelju komandanta Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana koji je ubijen 15. januara 2000. u hotelu „Interkontinental”.

Rođen je 4. decembra 1953. u Novom Pazaru. Prema dostupnim informacijama, Kostovski je bio veoma blizak prijatelj Željka Ražnatovića i njegovog kuma Milana Đorđevića Bombone. Iz arhiva švedske policije, 2019. procurele su fotografije sa video-nadzora banke koju je Ražnatović opljačkao 1979. godine. Ražnatovićevi ljudi u to vreme su počinili dve uzastopne pljačke u Švedskoj (u Stokholmu i Geteborgu), a potom su pobegli u Holandiju. Tamo su uhapšeni u oktobru iste godine.

Švedska policija saopštila je tada da su u sastavu bande, osim Ražnatovića, bili i izvesni Italijan Karlo Fabijani i Slobodan Kole Kostovski. Za Karla Fabijanija mnogi tvrde da je zapravo Đovani di Stefano koji se ranih devedesetih godina prošlog veka pojavio u Ražnatovićem društvu u Beogradu kao biznismen sumnjive reputacije, navodni vlasnik studija „Metro goldvin majer” i tada popularnog Radija Pingvin.

Posle hapšenja u Holandiji, neki od članova bande obreli su se u zatvoru u ovoj državi. Zbog pljačke banke u Amsterdamu i razbojništva u Hagu osuđeni su na sedam godina strogog zatvora. Jedva godinu dana kasnije holandski tabloidi naširoko su izveštavali o spektakularnom bekstvu neuhvatljivog Srbina.

Bekstvo iz holandskog zatvora bilo je poput onog u holivudskim filmovima. Prepričavalo se kako su Ražnatoviću, Kostovski i Karlo Fabijani dobacili pištolj, i kako je potom Arkan preskočio zatvorski zid.

Kostovski i Fabijani, kako su izveštavali holandski mediji, prebacili su Ražnatoviću revolver preko zida dok je bio u redovnoj šetnji zatvorskim krugom. On je potom oružjem zapretio zatvorskim stražarima i uz pomoć „lopovskih merdevina” koje su rukama napravili osuđenici, uspeo je da se prebaci preko zida visokog četiri metra i opasanog bodljikavom žicom.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.