Ponedeljak, 08.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
SVET MUZIKE

Kako je hip-hop potisnuo rokenrol

​Ponikao među Afroamerikancima i Latinoamerikancima, bio je više od muzičkog žanra: stil života nastao u svetu velikih socijalnih nejednakosti. I u Beogradu obeleženo pola veka od nastanka ovog pravca
Kako je hip-hop potisnuo rokenrol
(Freepik)

Hip-hop mnogi vide kao muzički žanr, ali on je mnogo više od toga. To je i kulturni pravac i stil života, koji se razvio u istorijskom trenutku kada su se javile velike socijalne nejednakosti u Americi. A onda je ta muzika osvojila mlade i premestila se na ulice širom sveta.

Ovaj muzički žanr stvoren je pre tačno 50 godina, kada su, tada osamnaestogodišnji Klajv Kempbel, poznat kao di-džej Kul Herc, i njegova sestra Sindi, odlučili da prirede zabavu povodom kraja leta u svom stanu u njujorškom južnom Bronksu. I nisu imali nameru da započnu nešto novo, samo da naprave dobru žurku. Bilo je tako dobro da je događaj na dan 11. avgusta u muzici zapamćen kao trenutak rađanja hip-hopa.

Beg od kriminala i lošeg društva

Ponikao među Afroamerikancima i Latinoamerikancima, hip-hop je vrlo brzo „zapalio” ceo svet, ponajviše zahvaljujući ritmu, drugačijem, bržem pristupu u muzici, načinu na koji su se miksovale pesme, a zatim i kroz ples, grafite, oblačenje...

Povodom pola veka hip-hopa, u Muzeju afričke umetnosti nedavno je održano predavanje na kojem su o ovom fenomenu govorili Aleksandra Gačić, kustos, koja je diplomski i master rad odbranila na temu uličnog plesa i konstruisanja autentičnosti u hip-hopu, i Slobodan Spalević, plesač, di-džej i istoričar hip-hop kulture.

„Hip-hop je bio beg od kriminala i lošeg društva. Oduvek je bilo onih koji su slali i dobre i loše poruke, ali ja sam oduvek okrenut onom dobrom i takvih je bilo mnogo kroz istoriju hip-hopa. To je postala kultura, umetnost i način izražavanja. Posle Amerike, širio se na sve kontinente, a najpre u Evropu i to u Englesku, Francusku, pa Nemačku”, podsetio je Spalević.

„Hip-hop je američka imigrantska i globalna priča – pripada svima”, poručivao je kasnije di-džej Kul Herc.

Ono toliko drugačije pristiglo s hip-hopom bio je ritam puštanja muzike. Inovacije koje je mladić, poreklom s Jamajke, pokazao u načinu puštanja ploča unele su novine u muzičku scenu tog vremena.

Pravio je pauze, sekvence u puštanju muzike i primetio da se mladima najviše sviđa takav ritam. Muziku je puštao s dve ploče i to je postalo popularno, objasnio je Spalević.

Osim didžejinga, muziku je pratio i ples, specifičan po svojim pokretima. Brejkdens karakterišu atraktivni, brzi pokreti, na granici nemogućeg.

Brejkdens kao olimpijska disciplina

Ono što je zanimljivo, a što je malo ko mogao da pretpostavi da će se desiti jeste da će na Olimpijskim igrama naredne godine u Parizu brejkdens postati takmičarska sportska disciplina!

Spalević s jedne strane to ocenjuje kao dobru vest, jer će hip-hop biti još vidljiviji, ali se pribojava da će možda izgubiti artistički potencijal, pošto će se tretirati kao sportska disciplina.

 

O muzici u muzeju, zašto da ne?

Muzej afričke umetnosti samo je na prvi pogled neobično mesto da se održi predavanje o muzici i okupe poklonici hip-hopa. Učesnici skupa su podsetili da u Zagrebu već postoji muzej posvećen novom valu, muzičkom pravcu koji je obeležio scenu osamdesetih u državama nekadašnje Jugoslavije, kao i da je u planu da uskoro bude otvoren i muzej posvećen samo hip-hopu.

„U Muzeju afričke umetnosti još od prošle godine imamo aktivnosti posvećene hip-hopu. Postoje radionice plesa za decu i to je sjajan način da ovu kulturu približimo onima koje to i zanima”, rekla je Aleksandra Gačić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.