Nedelja, 19.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Bivši šef Mosada tvrdi da Izrael sprovodi aparthejd na Zapadnoj obali

Bivši šef Mosada tvrdi da Izrael sprovodi aparthejd na Zapadnoj obali
( Фото / ЕПА ЕФЕ - А.Х.)

JERUSALIM – Bivši šef izraelske obaveštajne službe Mosad Tamir Pardo izjavio je danas da Izrael sprovodi sistem aparthejda na Zapadnoj obali.

On se tako pridružio maloj, ali sve brojnijoj grupi penzionisanih zvaničnika koji su zaključili da se odnos Izraela prema Palestincima graniči s aparthejdom, što je aluzija na sistem rasne separacije u Južnoj Africi koji je okončan 1994. godine.

Vodeće organizacije za ljudska prava u Izraelu i u inostranstvu i Palestinci su optužili jevrejsku državu i 56 godina dugu izraelsku okupaciju Zapadne obale da se pretvara u sistem aparthejda koji daje Palestincima drugorazredni status i ima za cilj da se održi jevrejska hegemonija od reke Jordan do Sredozemnog mora.

Nekolicina bivših izraelskih lidera, diplomata i bezbednosnih zvaničnika su upozorili da Izrael rizikuje da postane država aparthejda, ali je izjava Parda još otvorenija.

„Tu postoji država aparthejda. Na teritoriji gde za dva naroda važe dva pravna sistema, to je država aparthejda”, rekao je Pardo, a AP ocenjuje da njegova izjava ima posebnu težinu u zemlji opsednutoj bezbednošću.

Pardo koji je bio šef Mosada od 2011. do 2016. godine nije rekao da je isto mislio dok je bio na funkciji.

Uz to je naveo da su Palestinci jedno od najvažnijih pitanja u Izraelu i da su važniji od iranskog nuklearnog programa koji premijer Izraela Benjamin Netanjahu vidi kao egzistencijalnu pretnju.

Pardo je rekao da je kao šef Mosada više puta upozorio Netanjahua da mora da odluči koje su granice Izraela ili rizikuje uništenje države za Jevreje.

U protekloj godini Pardo je kritikovao Netanjahua i nastojanja Netanjahuove vlade da izmeni pravosudni sistem, upozoravajući da će Izrael postati diktatura.

Njegova današnja otvorena ocena izraelske vojne okupacije je neuobičajena za lidere pokreta protesta protiv reforme pravosuđa, koji su uglavnom izbegavali da razgovaraju o okupaciji zbog zabrinutosti da bi to moglo da uplaši deo pristalica koji su nacionalisti.

Pardo je dao izjavu u vreme kada ultradesna Vlada Izraela, koju čine partije ultranacionalista, pristalice aneksije Zapadne obale, rade na učvršćivanju izraelske kontrole nad tom teritorijom.

Neki ministri su obećali da će udvostručiti broj jevrejskih naseljenika koji žive na Zapadnoj obali.

Sada ih tamo ima pola miliona.

Bivši šef Mosada je rekao da građani Izraela mogu sesti u automobile i voziti se gde god žele osim u pojasu Gaze, a Palestinci ne mogu.

On je dodao da njegovi pogledi na sistem na Zapadnoj obali nisu ekstremni već činjenica.

Izraelcima je zabranjeno da ulaze na palestinska područja Zapadne obale, ali mogu da voze po Izraelu i na 60 odsto teritorije Zapadne obale koja je pod punom izraelskom kontrolom.

Palestincima je potrebna dozvola Izraela da uđu u tu zemlju i često moraju da prolaze kroz vojne kontrolne punktove da bi se kretali po Zapadnoj obali.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju na diskriminatorsku politiku u Izraelu i anektiranom istočnom Jerusalimu, izraelsku blokadu pojasa Gaze kojom vlada ekstremistički Hamas od 2007. godine i okupaciju Zapadne obale.

Izrael bezbednosno kontroliše celu Zapadnu obalu, održava dvostruki pravni sistem i gradi i širi jevrejska naselja koja veći deo međunarodne zajednice smatra nelegalnim.

Izrael odbacuje optužbe o aperthejdu i kaže da arapski građani izraela imaju ista prava.

Ta zemlja daje ograničenu autonomiju međunarodno priznatoj Palestinskoj upravi čije je sedište na Zapadnoj obali, a iz pojasa Gaze je povukla vojnike i evakuisala jevrejske neseljenike 2005. godine.

Izraelski lideri kažu da je Zapadna obala sporna teritoriija čiju sudbinu bi trebalo odrediti za pregovaračkim stolom, prenosi Beta.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.