Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

„Plan­ta­že” će pro­da­jom imo­vi­ne pla­ti­ti po­re­ski dug

No­va pro­ce­na je po­ka­za­la da po­sto­ji imo­vi­na ko­ja se vo­di na kom­pa­ni­ju, ali se ne na­la­zi u knji­ga­ma, što je ne­pojm­lji­vo, ka­že pred­sed­nik Od­bo­ra di­rek­to­ra Ne­boj­ša Vuk­sa­no­vić
„Plan­ta­že” će pro­da­jom imo­vi­ne pla­ti­ti po­re­ski dug
(Фото / Плантаже)

Od na­šeg do­pi­sni­ka

Pod­go­ri­ca – Kom­pa­ni­ja „Plan­ta­že 13. jul” do­go­vo­ri­la je s Vla­dom Cr­ne Go­re da kom­pa­ni­ja ustu­pi deo svo­je imo­vi­ne i na taj na­čin is­pla­ti po­re­ski dug ko­ji ima pre­ma dr­ža­vi, ka­že za „Po­li­ti­ku” pred­sed­nik Od­bo­ra di­rek­to­ra „Plan­ta­ža” Ne­boj­ša Vuk­sa­no­vić po­vo­dom šest de­ce­ni­ja po­sto­ja­nja kom­pa­ni­je, ne­ka­da cr­no­gor­skog pri­vred­nog gi­gan­ta.

Na­i­me, no­va pro­ce­na imo­vi­ne je po­ka­za­la da je vred­nost kom­pa­ni­je pot­ce­nje­na, da po­sto­ji ve­li­ka imo­vi­na ko­ja se vo­di na kom­pa­ni­ju, ali se ne na­la­zi u knji­ga­ma, „No­vi me­nadž­ment, kad je sre­di­nom apri­la 2021. go­di­ne do­šao u fir­mu, za­te­kao je kom­pa­ni­ju na ivi­ci fi­nan­sij­skog slo­ma. Ono sa čim smo se pr­vo su­sre­li bi­li su ne­za­do­volj­ni rad­ni­ci i dug kom­pa­ni­je ko­ji je u tom tre­nut­ku, ka­ko smo na­knad­no sa­zna­li, iz­no­sio oko 45 mi­li­o­na evra, a u kom­pa­ni­ji je bi­lo i Spe­ci­jal­no tu­ži­la­štvo”, pri­ča Vuk­sa­no­vić.

Is­ti­če da je si­tu­a­ci­ja sa­da sta­bi­li­zo­va­na.

„U ovom tre­nut­ku kom­pa­ni­ja sta­bil­no po­slu­je i mo­že­mo re­ći da će na­kon te­ških go­di­na, zbog vi­ru­sa ko­ro­na i ra­ta u Ukra­ji­ni, 2023. bi­ti iz­u­zet­no uspe­šna”, ka­že Vuk­sa­no­vić.

Ob­ja­šnja­va da po­sto­je tri ključ­na po­ve­ri­o­ca, ko­ji­ma kom­pa­ni­ja du­gu­je 22 do 23 mi­li­o­na evra, dok dug pre­ma dr­ža­vi iz­no­si bli­zu 12 mi­li­o­na evra, a osta­tak, oko pet mi­li­o­na evra, je­ste dug pre­ma do­ba­vlja­či­ma.

„U tre­nut­ku kad smo do­šli u kom­pa­ni­ju ima­li smo i od­re­đe­na du­go­va­nja pre­ma za­po­sle­ni­ma, jer je pla­ta ka­sni­la zbog sma­nje­nih pri­ho­da. U ovom tre­nut­ku, po­ve­ća­njem pri­ho­da od pro­da­je i sma­nje­njem tro­ško­va po­slo­va­nja, us­pe­li smo na ne­ki na­čin da do­ve­de­mo kom­pa­ni­ju u si­tu­a­ci­ju da re­dov­no ser­vi­si­ra svo­je du­go­ve”, ka­zao je Vuk­sa­no­vić. „Naj­va­žni­ji je bio dug pre­ma rad­ni­ci­ma, ko­ji smo us­pe­li ove go­di­ne da ser­vi­si­ra­mo. Bi­lo je ka­šnje­nja pla­ta, ali u ovom tre­nut­ku ne­ma­mo du­go­va­nja pre­ma za­po­sle­ni­ma.”

U „Plan­ta­ža­ma” su sve­sni da je ipak naj­va­žni­je re­ši­ti pro­blem po­za­ma­šnog du­ga od oko 12 mi­li­o­na evra pre­ma dr­ža­vi po osno­vu po­re­za.

„Po­re­sko du­go­va­nje je ja­ko bit­na stvar i mo­me­nat u opo­rav­ku kom­pa­ni­je. Ovaj me­nadž­ment us­peo je s ak­tu­el­nom vla­dom da do­go­vo­ri da se taj dug is­pla­ti ta­ko što će kom­pa­ni­ja ustu­pi­ti deo svo­je imo­vi­ne za kom­pen­za­ci­ju po­re­skog du­ga ko­ji ima pre­ma dr­ža­vi”, ob­ja­šnja­va Vuk­sa­no­vić.

Na­vo­di da bez fi­nan­sij­ske po­dr­ške sa­da­šnje vla­de „kra­jem pro­šle go­di­ne ne bi­smo iz­be­gli je­dan vr­lo ne­zgo­dan mo­me­nat”.

„Po­dr­ška je iz­no­si­la oko 1,5 mi­li­o­na evra. Od­no­si­la se na po­dr­šku kom­pa­ni­ji kao deo na­dok­na­de šte­te ko­ja je na­sta­la na­kon obil­nih pa­da­vi­na gra­da. Ina­če, to je bi­la pr­va fi­nan­sij­ska dr­žav­na po­dr­ška kom­pa­ni­ji”, ka­že on.

„Plan­ta­že” su za­be­le­ži­le zna­ča­jan rast 2022. go­di­ne, ka­ko is­ti­če Vuk­sa­no­vić, „gde smo do­šli na ni­vo iz 2019, a ove go­di­ne, kad su u pi­ta­nju pri­ho­di, oče­ku­je­mo da pre­ba­ci­mo taj ni­vo”.

Kom­pa­ni­ja je us­pe­la da to­kom pro­šle go­di­ne pot­pi­še re­pro­gra­me sa svim ban­ka­ma pa se sve iz­mi­ru­je u ro­ku od 30 da­na i ne po­sto­ji ni­jed­no po­tra­ži­va­nje du­že od me­sec da­na.

„Ima­li smo je­dan tur­bu­len­tan pe­ri­od od dve i po, tri go­di­ne, kad to ni­je bio slu­čaj, kad smo mo­ra­li da ula­zi­mo u raz­go­vor sa ban­ka­ma. U ovom tre­nut­ku kom­pa­ni­ja zbog te si­tu­a­ci­je i u tre­nut­ku ka­da smo mi do­šli pro­sto ne mo­že da se za­du­ži kod ba­na­ka i ban­ke ni­su ras­po­lo­že­ne za do­dat­no kre­di­ti­ra­nje”, ka­zao je Vuk­sa­no­vić.

On ra­ču­na da će „re­ša­va­njem po­re­skog du­ga i even­tu­al­no da­ljom pro­da­jom de­la imo­vi­ne, ko­ju ne vi­di­mo u ne­koj re­al­noj bu­duć­no­sti kao po­ten­ci­jal za po­ljo­pri­vred­nu pro­iz­vod­nju”, sa­ni­ra­ti sve du­go­ve i otvo­ri­ti vra­ta kom­pa­ni­ji ka da­ljem opo­rav­ku i pro­spe­ri­te­tu.

„Shva­ti­li smo da je vred­nost kom­pa­ni­je pot­ce­nje­na. Za­što je to ta­ko, ve­ru­jem da će ti­me ne­ko dru­gi da se ba­vi. Re­pro­ce­na je po­ka­za­la da po­sto­ji imo­vi­na ko­ja se vo­di na kom­pa­ni­ju, ali se ne na­la­zi u knji­ga­ma. Ne­pojm­lji­va je či­nje­ni­ca da se ima ne­što u vla­sni­štvu, a ne­ma ga u evi­den­ci­ji”, sa­op­šta­va Vuk­sa­no­vić i do­da­je: „Mi smo znat­nu imo­vi­nu, ot­pri­li­ke de­vet mi­li­o­na kva­dra­ta, vra­ti­li da bu­de na­ša imo­vi­na i na taj na­čin dra­stič­no uve­ća­li vred­nost kom­pa­ni­je. Imo­vi­na je na kra­ju 2021. go­di­ne iz­no­si­la iz­no­si­la oko 70 mi­li­o­na evra, a sa­da iz­no­si oko 410 mi­li­o­na evra. Do­bar deo te imo­vi­ne ne vi­di­mo kao bit­nu za bu­du­ći raz­voj kom­pa­ni­je i to su re­sur­si ko­je će­mo mi is­ko­ri­sti­ti za sa­ni­ra­nje fi­nan­sij­ske si­tu­a­ci­je u kom­pa­ni­ji”.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

nikola andric
Prodaja imovine je pozanto(?) zanimanje stecajnih upravnika. Nije uopste jasno kakve veze drzava ima sa stecajevima bivsih drzavnih preduzeca. Kako je poznato (?) od konstrukcje kobajagi lica ' pravnog lica', vlasnik pravnog lica nije odgovoran za dugove pravnog lica nego SAMO pravno lice imovinom kojom raspolaze. U stecaju nestaje kao 'subjekt prava' a vlasnici akcija mogu s njima da se 'slikaju'. 'Hartije od vrednosti' se modifikuju u hartije bez ikakve vrednosti ali u drzavnoj 'svojini'.
Zanovetalo
Znaci nije to samo slucaj u Srbiji

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.