Sreda, 17.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

O penzijama objektivno

O penzijama objektivno
Положај пензионера није задовољавајући (Фото: А. Васиљевић)

Ovih dana često se govori o visokim procentima povećanja penzija od oktobra ove godine i januara iduće godine, što bi trebalo da upućuje na zaključak o dobrom materijalnom položaju penzionera. Međutim, objektivna analiza podataka o današnjem životnom standardu penzionera to ne potvrđuje.

Evo podataka o tome. Prosečna penzija u 2012. godini bila je 25.033 dinara, ili 42 odsto maksimalne potrošačke korpe i 79,3 odsto minimalne potrošačke korpe. U junu 2023. prosečna penzija je bila 37.811 dinara, ili 38,1 odsto maksimalne i 83,4 odsto minimalne potrošačke korpe. To znači da je kupovna moć penzionera u junu ove godine u odnosu na 2012. za oko devet odsto manja za proizvode i usluge iz maksimalne potrošačke korpe ili za oko pet odsto veća za proizvode i usluge iz minimalne potrošačke korpe. Ocena je da u poslednjih 10 godina nije došlo do povećanja životnog standarda penzionera.

Tu ocenu potvrđuje i podatak da je prosečna penzija u junu ove godine za 51 odsto veća u odnosu na 2012. godinu, a da je kumulativna stopa inflacije u tom periodu bila 49,4 odsto.

I podaci o odnosu prosečne penzije i prosečne plate govore o nepovoljnom položaju penzionera u poslednjih 10 godina. U 2012. prosečna penzija je bila 60,5 odsto prosečne plate, a u junu ove godine ona je 43,7 odsto.

Što se plata tiče, one su u junu ove godine bile za 106 odsto veće u odnosu na 2012. godinu, što znaci da su rasle 38 odsto brže od inflacije.

Inflacija je u junu ove godine u odnosu na decembar 2022. bila 6,2 odsto, pa povećanje za 5,5 odsto u oktobru znači samo delimično kompenzovanje inflacije. Povećanje u januaru iduće godine značiće realno povećanje penzija, a koliko – zavisi od inflacije do februara iduće godine. Međutim, posto se usklađivanje rasta penzija vrši jednom godišnje, inflacija posle februara 2024. postepeno će smanjivati realnu vrednost penzija.

Problem je, izgleda, u švajcarskoj formuli, koju po nepodeljenim mišljenjima treba menjati. Njena primena sigurno znači dalje relativno smanjenje prosečne penzije u odnosu na prosečnu platu.

Ranije je bilo opredeljenje da prosečna penzija ne treba da bude niža od 60 odsto od prosečne plate. Danas se govori o 50 odsto, a i to je teško dostižno.

Današnji položaj penzionera, dakle, nije zadovoljavajući.

Nešto treba preduzeti. Ja nisam kvalifikovan da kažem šta. Jedino sam siguran da usklađivanje rasta penzija treba vršiti najmanje dva puta godišnje.

Dušan Čudanov,

Beograd

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Hajduk Veljko
Objektivno, oko 900 000 penzionera ne moze da zivi od svojih penzija.
Hajduk Veljko
Tuga.
Više od jedne penzije
O penzijama treba diskutovati pre penzionisanja. Zašto malo ljudi uplaćuje dobrovoljnu penziju? U poslednja 12 mes. ova lična investicija je porasla 10%. Država treba da je reklamira. Zanatilje uplaćuju najmanji mogući doprinos. Neki misle da će i u starosti moći nešto da rade. Jedan kupuje samo zemlju i misli da je to bolje. Države treba da napravi investicioni fond akcija najboljih stranih firm pa da i naš narod može legalno da ulaži u najjače svetstske firme.
Дража Драгић
Све је јасно из података и чињеница. Пензионерима је стално све лошије. Ево мог примера. Моја пензија еј 2008. године износила око две просечен тада плате. Данас износи доста мање од једне просечне плате. Кропмпир је, на пример, био 20 динара килограм, а данас је кромпир истог квалитета 130 динара, што значи скупљи више до шест пута. А пензија ми није већа ни за један пут. Према томе, свака прича о "великом повећању пензија" само је најобичнија простачка манипулација.
Питање
Зашто су фонду ПИО потребни месеци да израчуна пензију и изда стално решење? Документи и листе које издају су као из доба социјализма - дугачки и неразумљиви. Што се ништа не мења тамо, доба је рачунара ...
Odgovor
PIO je državna institucija. Oni se o čoveku brinu pod parolom: svačija briga je ničija briga. Dve godine nisam dobijao penziju koju sam uplaćivao: setili se da mi traže potvrde tek kad sam došao iz inostranstva. OK. Podnesem pa čekam. Dali mi specijani tel br, a mesecima ne dižu slušalicu. Nazovem dr. broj u istoj sobi, a jave se i kažu da odgovorni nije tu. Ništa ne uradih dok ne uzeh advokata. Soc-narod je to. Pa posle, što u inostranstvo? Ma, juriš.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.