Utorak, 28.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Udvostručen broj obolelih od raka štitne žlezde

Udvostručen broj obolelih od raka štitne žlezde
Др Радан Џодић

U poslednjih deset godina u našoj zemlji udvostručen je broj obolelih od raka štitne žlezde, a kod velikog broja pacijenata onkolozi dijagnostikuju sve zloćudnije i agresivnije forme ovog karcinoma. Rezultati genetičkog ispitivanja koje naši stručnjaci obavljaju u saradnji sa onkolozima iz Japana daće odgovor na pitanje – da li je porast obolelih od ove vrste karcinoma posledica Černobila, bombardovanja NATO-a ili preteškog tereta stresa koji nosimo već dve decenije.

Ovo su osnovni zaključci upravo završenog simpozijuma Udruženja onkoloških hirurga Srbije, koji je bio posvećen hirurgiji karcinoma štitaste i paraštitaste žlezde i koji je okupio više od sto lekara iz zemlje i inostranstva. Počasni gosti ovog simpozijuma bili su najveći autoriteti u oblasti hirurgije štitne žlezde – Jasuhiro Ito, iz Japana, Geza Lukaš, iz Mađarske, Anatoli Romanšisen, iz Rumunije, i Jorgos Šoretsanitis, iz Grčke, a simpozijumu su prisustvovali i specijalisti nuklearne medicine iz Sremske Kamenice, Niša i Kragujevca.

(/slika2)Dr Radan Džodić, profesor Medicinskog fakulteta i zamenik generalnog direktora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, podseća u razgovoru za „Politiku” da je učestalost karcinoma štitne žlezde mala, ali da i dalje postoje veliki problemi u vezi sa dijagnostikovanjem ove vrste tumora, zbog čega pacijenti često dolaze sa uznapredovalim karcinomom.

– Saznanja savremene onkologije govore da je mali broj karcinoma štitaste žlezde nasledan, ali je danas moguće utvrditi prisustvo gena za tzv. medularni karcinom štitaste žlezde i na vreme izvršiti preventivnu operaciju koja život znači. Odgovor na pitanje da li je osoba nosilac onkogena danas se dobija iz pet mililitara periferne krvi u genetičkoj laboratoriji. Ukoliko se ustanovi prisustvo onkogena, rizik od obolevanja iznosi – sto odsto, zbog čega se savetuje uklanjanje štitne žlezde još u detinjstvu – objašnjava dr Džodić.

Polna statistika govori da žene čak četiri puta češće obolevaju od ove vrste karcinoma, a epitet podmukao – rak štitne žlezde duguje činjenici da u prvoj fazi bolesti ne postoje nikakvi simptomi, a kada nastanu problemi sa disanjem i gutanjem bolest je već ušla u „ozbiljniju” fazu. Imajući u vidu lošu dijagnostiku ovog karcinoma, naš sagovornik savetuje sve osobe koje napipaju izraštaj u štitnoj žlezdi da se jave hirurgu ili endokrinologu koji se bavi tumorima štitne žlezde. Iskusan lekar može pod prstima da napipa izraštaj koji će probuditi sumnju, a sledeći dijagnostički postupak je biopsija te izrasline tankom iglom i mikroskopski pregled. Neki karcinomi štitaste žlezde dijagnostikuju se i prilikom ultrazvučnog snimanja krvnih sudova vrata.

On takođe podseća na poražavajuću činjenicu da u Beogradu, u kome su najveći medicinski centri u zemlji, već 15 godina ne postoji nijedna ustanova u kojoj se primenjuje terapija radioaktivnim jodom – koja je neophodna u lečenju karcinoma štitaste žlezde, a veliki broj pacijenata iz prestonice čeka da se isprazni jedna od šest postelja u zemlji da bi dobili terapiju koja život znači.

– Iako se broj obolelih od zloćudnog tumora štitnjače u poslednjih deset godina udvostručio, na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije ne postoji nijedno odeljenje na kome pacijenti, koji su operisani od karcinoma štitnjače, mogu dobiti terapiju radioaktivnim jodom, a osobe kojima se dijagnostikuje zloćudni tumor štitaste žlezde primorane su da čekaju svoje mesto u prenatrpanom rasporedu Instituta za onkologiju u Sremskoj kamenici i Kliničko bolničkog centra u Kragujevcu i Ćupriji. Poređenja radi, u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, u kojoj živi duplo manje stanovnika u nego u Srbiji, 24 postelje namenjene su osobama koje su na terapiji radioaktivnim jodom i nijedan pacijent se ne dovodi u situaciju da čeka na ovu terapiju – istakao je dr Džodić.

On je podvukao da su dugogodišnje epidemiološke studije potvrdile da je hirurgija faktor prognoze kada je u pitanju karcinom štitaste žlezde, a preživljavanje pacijenata zavisi od veličine primarnog tumora, zahvaćenosti limfnih čvorova, metastaza i – uzrasta.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.