Biblioteka za slepe „Dr Milan Budimir” – mesto gde se dodirom i zvukom vidi
Jevrejskom ulicom na Dorćolu sve do broja 24 protežu se bele taktilne trake. Put vodi do Biblioteke za slepe „Dr Milan Budimir”. Tamo gde se dodirom i zvukom vidi. Zvanično je najveća biblioteka na Balkanu ovog tipa i takmiči se sa evropskim bibliotekama. Počela je da radi 1971. godine štampanjem knjiga na Brajevom pismu i snimanjem audio-knjiga. Sto godina pre njenog osnivanja štampane su knjige na Brajevom pismu, a prva zvučna knjiga na srpskom jeziku snimljena je u Parizu početkom tridesetih godina prošlog veka.
Nekada su audio-knjige snimane na voštanim, potom i na magnetnim pločama. Razvojem tehnologije u upotrebu je ušao aparat kojim je omogućeno presnimavanje sadržaja na audio-kasete i ta metoda se koristila sve do 2000. godine. Danas su snimci u digitalnom formatu, što omogućava lakšu upotrebu. U fondu biblioteke zastupljeni su svi žanrovi – od kriminoloških, preko naučne fantastike, ljubavnih, istorijskih i stručnih.
Zgrada je opremljena sa dva studija i velikim depoima za skladištenje knjiga. Zidovi magacina čuvaju veliko blago. Tačan broj se još ne zna. Na poslednjem popisu izbrojano je 23.000 zvučnih knjiga crnog tiska, oko 50.000 bibliografskih jedinica na Brajevom pismu u sveskama, kao i 7.000 zvučnih knjiga.
Prvi put u okviru međunarodne manifestacije „Dani evropske baštine” Savez slepih Srbije je u saradnji sa Turističkom organizacijom Beograda organizovao radionicu „Naše kulturno blago” i obilazak Biblioteke za slepe, a sve kako bi se podigla svest javnosti o pristupačnosti u svakodnevnom životu slepih i slabovidih osoba. Jer, za njih je pristupačnost od velikog značaja. Ona doprinosi njihovom obrazovanju i razonodi, podstiče im rad i razvoj i čini stvari koje deluju nedostupno dostupnim. Nemogućnost čitanja natpisa na objektima, proizvodima i nesmetan prilaz različitim objektima, čitanje menija u restoranima samo su neki od problema sa kojima se 12.000 slepih i slabovidih osoba u Srbiji susreće. Rešenje je u prilagođavanju radnog, životnog i svakog drugog okruženja osobama koje imaju urođen ili stečen invaliditet. Multimedijalne tehnologije u velikoj meri olakšavaju život. Mobilni telefoni za njih nisu samo uređaji za komunikaciju, već multifunkcionalna pomagala koja imaju mogućnost konvertovanja sadržaja iz tekstualnog u audio-format. Tu je niz aplikacija zahvaljujući kojima je moguće iščitavanje novčanica, boja, samostalno plaćanje računa zahvaljujući QR kodovima, ali sve to je nešto što još nije deo svakodnevne prakse.
Prevoz knjiga automobilom starim više od dve decenije
Savez slepih i slabovidih i Biblioteka „Dr Milan Budimir” već više od 30 godina realizuju projekat „Bibliobus”. Zvučne i Brajeve knjige biblioteka prevozi čitaocima koji nisu u situaciji da dođu. Neki među njima žive sami ili nemaju pratioce, podršku bez koje ne mogu da funkcionišu.
– Mi im prevozimo knjige na kućnu adresu automobilom koji je star 20 i više godina. Zato apelujemo na sve koji su u mogućnosti da pomognu da dođemo do adekvatnog vozila kojim ćemo prevoziti knjige korisnicima na teritoriji Beograda, ali i koje bismo koristili za prevoz slepih i slabovidih učenika i studenata, kao što to činimo i danas – rekla je Jelena Stojanović, sekretar Saveza slepih Srbije.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


