Petak, 12.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

EPS gra­di pr­vi ve­tro­park

Pla­ni­ra­na go­di­šnja pr­o­iz­vod­nja ve­tro­par­ka „Ko­sto­lac” je 184 mi­li­o­na ki­lo­vat-ča­so­va go­di­šnje
EPS gra­di pr­vi ve­tro­park
(Фото Ј. П. С.)

Kle­nov­nik – Ve­tro­park pi­lot-pr­o­je­kat „Elek­tro­pri­vre­de Sr­bi­je” sna­ge 66 me­ga­va­ti pr­vu ko­li­či­nu elek­trič­ne ener­gi­je mo­gao bi da is­po­ru­či po­čet­kom 2025. go­di­ne, na­ja­vio je ju­če to­kom obi­la­ska pr­o­sto­ra na ko­me će se obje­kat gra­di­ti Pre­drag Đor­đe­vić, glav­ni ru­ko­vo­di­lac ovog po­du­hva­ta u EPS-u.

– Pr­o­je­kat se sa­sto­ji od 20 ve­tro­tur­bi­na 3,3 me­ga­va­ta. Pla­ni­ra­na go­di­šnja pr­o­iz­vod­nja ve­tro­par­ka „Ko­sto­lac” je 184 mi­li­o­na ki­lo­vat-ča­so­va go­di­šnje što je do­volj­no za snab­de­va­nje ze­le­nom ener­gi­jom oko 30.000 do­ma­ćin­sta­va – ob­ja­snio je Đor­đe­vić.

Fi­nan­si­ra se iz kre­di­ta KfV ban­ke u vred­no­sti od 80 mi­li­o­na evra, a cilj je da se po­ve­ća uče­šće či­ste ener­gi­je u ukup­nom ener­get­skom mik­su Sr­bi­je.

Ve­tro­park će se pr­o­sti­ra­ti na lo­ka­ci­ja­ma Drm­no, Pet­ka, Ći­ri­ko­vac i Kle­nov­nik na me­stu is­cr­plje­nih po­vr­šin­skih ko­po­va i od­la­ga­li­šta ter­mo­e­lek­tra­ne i ko­po­va „Ko­sto­lac”.

Osim ve­tro­par­ka u pla­nu je grad­nja i so­lar­ne elek­tra­ne „Pet­ka”. Reč je o pr­vom fo­to­na­pon­skom po­stro­je­nju ko­je će se gra­di­ti na od­la­ga­li­štu po­vr­šin­skog ko­pa „Ći­ri­ko­vac” in­sta­li­sa­ne sna­ge od 9,75 me­ga­va­ti i go­di­šnjom pr­o­iz­vod­njom od 15,6 gi­ga­vat-ča­so­va. Pla­ni­ra­na vred­nost in­ve­sti­ci­ja je 1,3 mi­li­jar­de di­na­ra i fi­nan­si­ra se nov­cem EPS-a, ka­že Želj­ko Ilić, di­rek­tor za pr­o­iz­vod­nju elek­trič­ne ener­gi­je u Ko­stol­cu. Pred­vi­đe­ni rok za re­a­li­za­ci­ju je 15 me­se­ci i oče­ku­je se da „Pet­ka” bu­de na mre­ži kra­jem 2024. go­di­ne.

In­ve­sti­ci­ja u iz­grad­nju so­lar­ne elek­tra­ne je eko­nom­ski is­pla­ti­va. Ra­ču­ni­ca po­ka­zu­je da je pe­ri­od po­vra­ća­ja ulo­že­nih sred­sta­va 12 go­di­na, a eks­plo­a­ta­ci­ja elek­tra­ne tra­ja­će 25 go­di­na. Po­sle to­ga me­nja­ju se sa­mo pa­ne­li dok osta­ju kon­struk­ci­je, pu­te­vi i in­fra­struk­tu­ra, ko­ji či­ne zna­tan deo ukup­nog ula­ga­nja.

In­te­re­sant­no je da pa­ne­li­ma ne od­go­va­ra ja­ko sun­ce, već op­ti­mal­na tem­pe­ra­tu­ra od 24 do 25 ste­pe­ni, pa čak i ka­da je oblač­no stru­ja mo­že da se pr­o­iz­vo­di.

 

Ter­mo­e­lek­tra­na pr­o­iz­vo­di gips i pe­peo

 

Ter­mo­e­lek­tra­na „Ko­sto­lac B” već go­di­na­ma pr­o­iz­vo­di i iz­vo­zi pe­peo i gips. Kao nus­pro­i­zvod sa­go­re­va­nja uglja go­di­šnje se pr­o­iz­ve­de 350.000 to­na gip­sa, a pe­pe­la mi­li­on to­na. Gip­sa ne­ma ni na za­li­ha­ma i ce­na je sim­bo­lič­na oko 1,5 cen­ti, ali se tim po­kri­va deo tr­o­ško­va od­sum­po­ra­va­nja i što je naj­va­žni­je ne­ma ga na de­po­ni­ji. Pe­peo se ko­ri­sti u pr­o­iz­vod­nji ce­men­ta i put­noj in­fra­struk­tu­ri dok se gips uglav­nom iz­vo­zi.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Šta EU može da učini od tebe?
Ве­тро­парк Фи­нан­си­ра се из кре­ди­та КфВ бан­ке у вред­но­сти од 80 ми­ли­о­на евра. - KFV banka je? Solarna elektrana Petka je solarna ili solarna termalna pošto treba "optimalna temperatura"?
Medo s mora
Povećanjem temperature preko optimalne smanjuje se koeficijent korisnosti. Ljeti, kada su temperature preko 30 stupnjeva, korisnost pada i manja je nego u proljeće ili u jesen.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.