Petak, 05.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
TEMA NEDELjE: KAKO SE U INOSTRANSTVU UČI SRPSKI JEZIK

Kosovo je srce i Južnoafričke Republike

Violeta Pavlović Marinović od 2009. uči decu srpskom jeziku, ali i tradiciji i veri. Mnogi njeni bivši đaci vratili su se u Srbiju, a među njima i njeni sinovi, rođeni u Johanezburgu Violeta Pavlović Marinović
Kosovo je srce i Južnoafričke Republike
(Фото лична архива)

Kroz učionicu Violete Pavlović Marinović prošlo je više od 300 dece otkako predaje srpski jezik u Johanesburgu (2009) i Pretoriji (2015). U proseku je bilo oko 25učenika u odeljenju, ali znalo je da ih bude i 46. Kaže da ništa ne bi uspela bez pomoći roditelja, Ministarstava prosvete i Uprave za dijasporu, SPC i našeg ambasadora Gorana Vujičića, jer je život tamo jako težak.

U Južnoafričku Republiku je došla početkom devedesetih i nije ni sanjala da će postati pedagog u tek osnovanoj školi „Sveti Sava”, kao i da će srpski jezik i zvanično ući u klupe.

– Uporedo se vodio i projekat implementacije srpskog jezika u njihov kurikulum, kao maternjeg i izbornog predmeta. Tri godine kasnije, ministarka osnovnog obrazovanja Endži Moceha donela je odluku da postane izborni predmet u školama Južnoafričke Republike. Trenutno ovde živi oko deset hiljada naših ljudi, ranije ih je bilo i 20.000. Dolazili su u talasima: prvi doseljenici s naših prostora stigli su iz Kotora 1915, potom pre i posle Drugog svetskog rata, osamdesetih u vreme stabilizacije, pa devedesetih, a najveći i poslednji talas došao je posle bombardovanja SRJ – priča Violeta i dodaje da srpsku dijasporu u JAR uglavnom čine obrazovani ljudi, građevinski i mašinski inženjeri, lekari, IT stručnjaci, uspešni biznismeni... Mnogi su se vratili.

Među njima su i njeni sinovi Jovan (26) i Aleksa (21): stariji sada radi u jednoj IT kompaniji, mlađi studira. Violeta dodaje da su obojica rođeni u JAR, ali da su se vratili između ostalog i zbog bezbednosti, slobode i velikih problema sa restrikcijama struje. Nabraja imena još šest svojih đaka koji su završili srednje škole i vratili se u maticu. Jedan od njih je i vojsku ovde služio.

– Trenutno imam čak i učenike iz Bocvane, prelaze 600 kilometara i dolaze svake dve nedelje da bi učili naš jezik. U učionici su sedela i deca iz mešovitih brakova, Zulu plemena, evo Sijani Savić je majka iz Zimbabvea. Ne učimo samo srpski i ćirilicu već čuvamo i religiju i tradiciju, pa se na časovima govori i o Tesli, manastirima na Kosmetu, ali i o Tirketu, Moši i Milutincu, istorijskom uspehu naše fudbalske reprezentacije u Urugvaju 1930… Ne smemo da zaboravimo svoj jezik, veru i poreklo – nabraja Violeta i dodaje da padeži đacima prave najviše problema.

Školska godina počinje u januaru, a završava se u decembru i organizovana je u četiri tromesečja, jer prati kalendar državnih škola. Takođe, naši maturanti mogu da polažu srpski jezik, koji im se kao predmet priznaje i boduje prilikom upisa na fakultet.

Većina doseljenika okuplja se oko Crkve Svetog Tome u Johanezburgu, prvog srpskog pravoslavnog hrama na afričkom kontinentu i donedavno jedinog. Odskora postoji i Crkva Svetog Save u Bocvani. Srbi se druže i u Srpskom kulturno-umetničkom društvu „Afrika”, aktivni su i u Kolu srpskih sestara „Kosovka devojka” i nesebično pomažu i nastavu srpskog jezika i sve manifestacije i kulturna dešavanja.

– Južnoafrička Republika je veliki prijatelj Srbije i među prvima je glasala protiv priznavanja Kosova. Njihova podrška je od velikog značaja za sve nas koji ovde živimo, ali i za našu otadžbinu – kaže Violeta.

Priča da život na ovom udaljenom kontinentu nije lak, Afrika u 21. veku još gladuje, nestašice su vode i struje, veliko je siromaštvo i cveta korupcija, u vreme kovida je porastao kriminal…

– Ali nije sve tako crno, ovo je jedna od najlepših zemalja na svetu, različitog kulturnog i religijskog nasleđa, koja je iz aparthejda prešla u demokratski sistem. Ponosna sam što sam izabrala baš nju za život i nadam se, kao i svi, da će BRIKS doneti poboljšanje i dugo očekivanu stabilnost – kaže Violeta Pavlović Marinović.

Komentari1
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Radmila P.
Naslov godine. Bravo.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.