Sreda, 10.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Da li postoje transrodna deca

Da li postoje transrodna deca
(Фото Принтскрин)

Australijska spisateljica i edukatorka Dijen Karson uznemirila je javnost i izazvala lavinu komentara kada je u TV emisiji „Good Morning Britain” iznela mišljenje da bi roditelji trebalo da pitaju svoje bebe za dopuštenje pre nego što im promene pelene. Nedavno je opet privukla pažnju u svom potkastu „The Kids are OK”, objašnjavajući da „trans deca postoje”, što je bila i tema emisije.

„Mediji od njihovih života napravili politički fudbal”

– Ovo je nešto o čemu moramo govoriti. Trans deca postoje. Mlade trans osobe postoje. Njihovo postojanje nije revolucionarna ideja. Oni idu u školu, jedu užinu, druže se sa prijateljima... A onda su mediji od njihovih života napravili politički fudbal – navodi Karsonova.

Ona navodi da postoji narativ oko činjenice da čak ni razgovor o transrodnim osobama „nije primeren”, jer „njihovo postojanje nije prikladno”. U emisiji je razgovarala sa šefom prosvete Lorin Frenč, koja se složila sa njom, te su zajedno došle do zaključka da je suludo reći mladoj trans osobi „nisi prikladan” ili „ne možemo da pričamo o tebi jer si premlad da bi bio svestan sebe”.

Da li je o tome dozvoljeno govoriti u osnovnim školama?

Karsonova se prisetila da se prvi put susrela sa ovom situacijom kada je počela da predaje seksualno obrazovanje, 2010.

– Primetila sam da nam je bilo dozvoljeno da u osnovnim školama razgovaramo o senzornoj seksualnoj privlačnosti i tome da neka deca imaju dve mame. Smeli smo da pričamo i o tome da kada prođemo kroz pubertet, možemo da imamo seksualna i romantična osećanja prema drugim ljudima i ponekad prema onima istog pola, što može biti i faza, kroz kakvu sam i ja prošla – navela je Karsonova.

Kako kaže, naivno je predložila da se razvije takva vrsta edukacije i možda čak unajmi neka trans osobu iz neke organizacije da održi predavanje u osnovnim školama. Odbili su je i bilo joj je potrebno neko vreme da shvati da je za ljude ova tema previše osetljiva. To je bio jedan od razloga zašto je osnovala organizaciju „Body Safety Australia”.

– Znam da postoje transrodna deca. Imam transrodno dete i znam da oni imaju isto pravo na obrazovanje o njihovim telima, odnosima, sposobnostima da idu u školski kamp, koriste toalet ili da se bave sportom kao i sva druga deca – kaže Karsonova.

„Mora da postoji edukacija o transrodnoj deci”

Ona objašnjava da su transrodna deca zbunjena onim što čuju, mogu ili ne mogu da pričaju o tome sa svojim porodicama. Oni mogu da odu u školu i postave pitanje o tome, ali često se dešava da mirno sede u učionicama i ćute. Navodi primer da postoje ljudi koji se pitaju da li trans ljudi jedu svoje bebe i zbog takvih se deca u osnovnoj školi skoro nikada ne izjašnjavaju.

Naglašava da mora da postoji edukacija o transrodnim osobama i transrodnoj deci – i zbog one dece koja to jesu i zbog one koja sede sa njima u učionicama. Da ne bi došlo do uvredljivih pitanja i da trans deca ne bi osećala strah.

Frenčova je ispričala da se susrela sa decom koja su joj rekla da su nebinarna ili trans, ali je susrela i onu koja su joj govorila da trans ljudi ne postoje. Zato što deca skupljaju informacije odnekud – sa društvenih mreža, Jutjuba, TV-a, iz porodica ili zajednica...

Karsonova navodi primer da postoje deca koja su zbunjena činjenicom da im u školi drug za vreme ručka priča o tome kako je transrodan, a onda oni čuju da takve osobe ne postoje.

„Profesori treba da nauče kako da govore o ovome sa učenicima”

Dve žene su pričale kako se trans ljudi prihvataju i ne prihvataju u određenim zemljama, grupama, ko govori za i protiv njih, ali i tome da profesori treba da imaju određeno obrazovanje na ovu temu i nauče kako da govore na ovu temu sa učenicima.

– Idemo u škole gde imamo inkluzivna okruženja i podučavamo činjenice. Važno je da dajemo mladim ljudima jednaku priliku da shvate šta je normalno šta se dešava njihovim telima. Mi nismo tu da podučavamo vrednosti ili da vodimo one zaista razgovore o tome šta je u redu, a šta pogrešno. To je nešto o čemu treba razgovarati kući – kaže Frenčova.

Frenčova kaže da porodične vrednosti i kulturna shvatanja ne treba da imaju veze sa tim da li treba prihvatiti nečije individualno pravo da se izjasni kao trans osoba. Kako kaže, nema veze sa vrednostima da li će neko odlučiti da koristi tampon umesto uložaka ili koristi višekratne umesto onih za jednokratnu upotrebu.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Божидар Анђелковић
Уместо Хипократове, лекари ће ускоро морати да положе Сорошову заклетву.
zaliv.net
Okrenimo ledja zapadu na vreme, kazimo ne EU!

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.