Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Srpska priprema prve tužbe protiv NATO-a

Na sastanku u Vladi RS razmotren način dokumentovanja medicinskih posledica bombardovanja osiromašenim uranijumom
Srpska priprema prve tužbe protiv NATO-a
Војник мери ниво радијације на оружју 2001. године у Братунцу у Републици Српској (Фото EPA-EFE/Aleksa Stankovic)

 

Istočno Sarajevo – Očekuje se da bi Republika Srpska uskoro mogla pokrenuti prve sudske postupke protiv NATO-a za nadoknadu štete izazvane osiromašenim uranijumom u vreme i nakon bombardovanja 1995. godine. Ugrožavanja života i zdravlja ljudi, prevashodno. Tu mogućnost najavio je predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić. On je pre nekoliko dana izjavio da je o detaljima, u okviru priprema za podizanje tužbi, razgovarano i na jednom sastanku u Vladi Srpske. Na tom sastanku bio je i poznati italijanski advokat Anđelo Tartalja, koji je spreman da pomogne građanima Srpske obolelim od karcinoma da se izbore za pravdu i dobiju adekvatnu odštetu.

Deo tima koji će neposredno raditi na pripremi medicinske dokumentacije kao dokaza posledica petnaestodnevne operacije NATO-a „Namerna sila”, a potom i direktno na podizanju tužbi, biće i niški advokat Srđan Aleksić. Njegova kancelarija pred sudom u Beogradu, u 35 procesa, koliko ih je u toku, zastupa žrtve NATO bombardovanja Srbije. I on je, kao i Tartalja, za koga kaže da „njegov uticaj i ugled imaju veliki domet”, rado pristao da se uključi u proces „isterivanja pravde” za građane Srpske obolele od malignih bolesti.

Nakon sastanka u Banjaluci, proteklog u okvirima ranije postignutog dogovora sa pomenutim advokatima, Stevandić je saopštio da je tokom razgovora razmotren način medicinskog dokumentovanja posledica NATO bombardovanja i da imaju tačni podaci koji bi se veštačili na stranim institutima.

„Napravljen je plan da se medicinska dokumentacija sa dokazima obezbedi preko Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite. A onda bi Ministarstvo pravde, zajedno sa advokatima, radilo na brzom pokretanju postupka utvrđivanja povrede prava na život. To je potrebno kako bi se tužbe adresirale prema krivcima za bombardovanje, bilo da je reč o NATO-u, bilo o nekoj od njegovih članica”, rekao je Stevandić.

Napomenuo da Republika Srpska nema problem sa troškovima finansiranja tog postupka. Pozvao je i građane Federacije BiH kojima je ugroženo zdravlje zbog bombardovanja osiromašenim uranijumom da se uključe u ovaj proces.

Iskustvo advokata Tartalje, s kojim je Stevandić 18. oktobra u Rimu razgovarao o zdravstvenim i ekološkim posledicama NATO bombardovanja Srpske osiromašenim uranijumom, unapred je procenjeno kao dragoceno, jer on je zastupao italijanske vojnike pred sudovima u svojoj zemlji. Reč je o vojnicima koji su bili u misijama na Kosovu i Metohiji, BiH, Iraku, Siriji i Avganistanu, a koji su oboleli ili umrli od kancera. Više od 300 procesa završno je u korist žrtava.

Podsećamo da je u napadima NATO-a na Republiku Srpsku, izvedenim od 30. avgusta do 14. septembra 1995. bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, ubijeno 46 srpskih vojnika i sedam civila. Teško je ranjeno 98 pripadnika Vojske Republike Srpske i 119 civila. Na Srpsku je bačeno 1.026 bombi i 13 krstarećih raketa tipa „tomahavk”, Težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000 tona.

U bolnici u Kasindolu (deo Istočnog Sarajeva) već 1995. godine evidentirano je 95 pacijenata obolelih od malignih oboljenja, a osam godina kasnije 360. Većina obolelih živela je na područjima bombardovanim osiromašenim uranijumom, a to su Hadžići, Han Pijesak, Sokolac i neki drugi delovi današnjeg Istočnog Sarajeva.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.