Sreda, 10.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
PREKO PUNE LINIJE

Diskretni šarm ramondinog doma

Diskretni šarm ramondinog doma
(Принтскрин Јутјуб)

Niš Na dvadesetak kilometara po izlasku iz Niša, trasom nekadašnjeg „carskog” ili „carigradskog” druma, stiže se u Sićevačku klisuru. Sa obe strane su stene i grebeni, između njih protiče Nišava, malo iznad reke je železnička pruga, a nad prugom magistralna saobraćajnica. Od prirodnih lepota i onog čime je ljudska ruka oplemenila ovo područje zastaje dah.

Od 2000. godine Sićevačka klisura ima status parka prirode, zbog geomorfoloških karakteristika i ekosistema koje čine jedinstvene biljne i životinjske vrste. Ovde rastu dve ramonde – Serbika i Natalija. Profesori Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Nišu argumentovano tvrde da ove izuzetno retke biljke mogu da se nađu i u obližnjoj Jelašničkoj klisuri, koja je na putu od Niške Banje prema vrhovima Suve planine. Kao što je poznato, ovaj cvet-feniks, endemit centralnog dela Balkanskog poluostrva, simbol je Dana primirja u Prvom svetskom ratu, to jest Dana pobede, kako se 11. novembar naziva i praznuje u našoj zemlji.

Osim dve ramonde, klisura je i dom žalfije, majčine dušice, hajdučke trave, kantariona i kleke. I fauna je bogata i raznovrsna. Područje je prepuno zečeva, lisica, jazavaca, krtica i vidre, a može se naići i na šakale i divlje mačke. Postoji i čitav mali svet kornjača, a od zmija su zastupljene šarke, smukovi, poskoci i belouške.

Nedavno je spomenikom kulture proglašena i Hidroelektrana „Sićevo”, jedna od prvih pet u našoj zemlji. Ovaj status zavredela je zbog svog istorijskog značaja, lepote objekta i činjenice da je u njoj sačuvana oprema iz vremena kada je počela da radi. Nalazi se na putu prema manastiru Sveta Petka, a hidrocentralu karakteriše velika pokretna brana i dva i po kilometra dugačko akumulaciono jezero. Od kada je podignuta 1909. nije prekidala rad, u funkciji je i danas. Od prvog dana počiva na principu Tesline trofazne struje.

Kroz Sićevačku klisuru prolazi pruga koja je železnička „žila kucavica” Evrope – od Londona, preko Pariza, Beograda i Niša vodi do Sofije i Istanbula. Sićevačka je posle Đerdapske najduža klisura u našoj zemlji.

A lepotu prirode i graditeljstva upotpunjuju manastir Svete Petke Iverica u Ostrovici i manastir Svete Bogorodice u Sićevu, kao i nedaleko od njih i manastir Vavedenja Svete Bogorodice.

Sićevačka klisura definitivno spada u one delove Srbije čije su lepote istražene, ali su za mnoge i dalje nepoznanica. Umesto po draguljima koje skriva u svojim nedrima, decenijama je više znana kao saobraćajna „crna tačka”. Vreme je da se takva slika promeni i da prirodna i graditeljska bogatstva, kakva se retko gde sreću, postanu prepoznatljiv simbol Sićevačke klisure.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.