Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Očuvanjem ćirilice sačuvaćemo i našu kulturu

Očuvanjem ćirilice sačuvaćemo i našu kulturu
(Фото И. Милутиновић)

U organizaciji Saveta za srpski jezik juče je u Međunarodnom slavističkom centru Filološkog fakulteta u Beogradu održan Okrugli sto o statusu ćirilice u medijima. U skladu sa Zakonom o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma, Savet za srpski jezik, u nastojanju da doprinese jačanju javne brige o ćirilici u Republici Srbiji, na razgovor o unapređivanju statusa i korišćenju nacionalnog pisma pozvao je predstavnike vlade (Ministarstva informisanja i telekomunikacija i Ministarstva kulture) i pisanih i elektronskih medija.

Plan je bio da težište razgovora bude na pragmatskim predlozima i rešenjima, a manje na tretmanu pisma u bivšoj državi i teorijskim pogledima na jezička pitanja, kako bi Savet za srpski jezik sačinio mišljenje o stanju srpskog pisma u medijskom prostoru Srbije i predloge i preporuke za očuvanje i poboljšanje korišćenja ćirilice.

Pozivu su se odazvale samo redakcije čija štampana izdanja izlaze na ćirilici – „Politika” (naš list su predstavljali Gradimir Aničić i lektorka Kristina Pantelić), „Politikin zabavnik” i „Večernje novosti” – kao i predstavnici Ministarstva informisanja i telekomunikacija. Članovi saveta koji su prisustvovali okruglom stolu – redovni profesori Aleksandar Milanović i Miloš Kovačević, Zoran Avramović, viši naučni saradnici Vladan Jovanović i Marina Spasojević – istakli su veliki uticaj masovnih medija u negovanju srpskog nacionalnog identiteta kroz očuvanje ćirilice, kojeg mnogi mediji nisu svesni ili ga namerno zloupotrebljavaju. Članovi saveta ukazuju i da je ključni problem neusaglašenost Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama i Ustava RS i najavili su da će se aktivno boriti da dođe do zadovoljenja nacionalnih interesa kroz njihovo ujednačavanje.

– Ako želimo da se borimo za status ćiriličkog pisma van Srbije, onda moramo popraviti status u samoj Srbiji – rekao je Zoran Avramović.

Očuvanjem ćirilice očuvaćemo i srpsku kulturu – glavni je zaključak ovog okruglog stola, a savet ih je najavio još nekoliko i ticaće se statusa ćirilice u izdavaštvu, statusa pisama u obrazovanju i nauci, stanja srpskog jezika u javnom životu.

Vlada Republike Srbije je u martu 2023. na osnovu Zakona o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma usvojila Odluku o obrazovanju Saveta za srpski jezik, čiji je zadatak da prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i sprovođenja mera radi zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma kao matičnog pisma.

Zadatak Saveta za srpski jezik jeste i da daje preporuke, predloge i stručna mišljenja radi unapređenja stanja u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu. Pored pomenutih članova, u savetu su i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) Sreto Tanasić i književnici Vladimir Pištalo, Selimir Radulović i Miodrag Kajtez.

Komentari2
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Земунац
Устав је највиши закон једне државе и сви остали закони морају да буду у складу са Уставом. Ако се у чл. 10. Устава Републике Србије каже: ''У Републици Србији у службеној употреби су српски језик и ћириличко писмо'' и у следећем ставу: ''Службена употреба других језика и писама уређује се законом, на основу Устава'' онда не схватам шта је ту нејасно!? Други језици и писма се могу односити само на језике и писама мањина.
Српски на српском
статус, прагматским, третману, анализира...

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.