Petak, 19.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Živimo u vreme nasilja

Zajedničko za veliki broj predstava na ovogodišnjem „Dezireu” jeste da se bave surovošću vremena u kome živimo
Živimo u vreme nasilja
Из представе „Коегзист” (Фото: Дезире)

Subotica – Nije nikakva novost reći da živimo u vreme sveopšteg nasilja. Od onog najšireg, globalnog, koje kao da nam svojim zastrašujućim scenama razaranja i ubijanja podiže dozu tolerancije na koju količinu užasa možemo da oguglamo, do onog u našem mikrosvetu. Nasilja među decom prema vršnjacima, rodno zasnovanog nasilja, femicida, nasilja prema drugom, ma o kom obliku različitosti da se radi. Nasilje je i kada se ljudi dovode u stanje egzistencijalne nemoći, isto kao i lukavo manipulisanje ljudskom voljom.

Taj osećaj sveprisutnog nasilja dominirao je i scenom na 15. festivalu „Dezire”. Mada je u svom podnaslovu festival prkosno uzvikivao „Hit me baby final time” ili, u slobodnom prevodu „dokrajči me”, spreman na dalju borbu za opstanak savremenog teatra, predstave su odslikavale surovu stvarnost u kojoj živimo.

Prešernovo pozorište iz Kranja i Gradsko pozorište „Ptuj” u sredu uveče izvelo je predstavu „Škofjeloški pasijon” u režiji Jerneja Lorencija. Publika „Dezirea” pre nekoliko godina gledala je Lorencijevu nagrađivanu predstavu „Carstvo nebesko” gde koristi delove iz epa „Boj na Kosovu”, a ovoga puta reditelj poseže za starim tekstom, koji ima i odlike mita. „Škofjeloški pasijon” je najstariji dramski tekst na slovenačkom jeziku, i uopšte, na slovenskim jezicima jedan od prvih dramskih tekstova, objasnio je Jure Novak, direktor Prešernovog pozorišta iz Kranja. Ovaj u svojoj suštini religijski tekst, živ je i danas u obliku masovnih svetkovina koje se svakih pet godina održavaju u Škofjoj Loki.

– Lorenci je ovaj stari tekst napravio kao savremenu dramu, izvukao je iz nje ono što je bitno, nezavisno od toga da li smo vernici ili nismo, ovaj tekst govori o savremenosti i jedna je od njegovih najboljih predstava – kaže Novak.

Na skučenoj sceni šestoro glumaca Doroteja Nadrah, Darja Rajhman, Blažt Setnikar, Miha Rodman, Miranda Trnjanin i Gregor Zorc sede gotovo stisnuti jedni uz druge, ali na tom malom prostoru grade snažne slike ljudskog stradanja, potiranja njihovog glasa i volje, sve do monologa u kome se upečatljivo i do detalja opisuje patnja raspetog tela.

Duboko misaona, gotovo filozofska predstava slovenačkih trupa u nastavku večeri pretvorila se u pravu eksploziju pokreta i muzike u predstavi „Koegzist” Adrijen Hod, trupe „Unusual symptoms” i Pozorišta „Bremen”. Adrijen Hod je jedna od najistaknutijih plesača i koreografa koja stalno traga za novim plesnim formama. U tome su je sledili Paulina Bedkovska, Bagrio Gabrijeli, Jena Jalone, Aleksandra Lorens, Čaba Molnar, Nora Ronge, Andor Rusu, Džesika Simet, Janog-Von Song i Antonio Stela, koji postepeno uvode publiku u svoju igru, smeštaju je u savremeni okvir, da bi se završilo uraganom pokreta, neprekidnim eksplozivnim slikama.

U četvrtak uveče odigrana je predstava i sa najviše učesnika na ovogodišnjem „Dezireu”. Ansambl Narodnog pozorišta u Beogradu sa 15 glumaca i pevača, troje solista, orkestrom i ljupkim dečjim horom „Nada”, izveo je predstavu „Deca” u režiji Irene Popović Dragović. Njeno stvaralaštvo ovdašnjoj publici dobro je poznato jer čest je saradnik na predstavama Andraša Urbana. Ipak, kako kaže, prvi put se i sama poduhvatila ovako velikog komada u kome je kroz 17 pesama prenela knjigu Milene Marković za koju je književnica dobila i „Ninovu” nagradu. Stihovi Milene Marković libreto su ove opere, i kao što su stihovi dela „Deca” moćni i potresni u svom pisanom obliku, podjednako snažne emocije prelivaju se sa scene.

– U ovoj predstavi su Milena i Irena u svom divnom spoju, u svojoj najlepšoj suštini – kaže glumica Bojana Stefanović.

Nakon predstave izvedene u četvrtak, 15. međunarodni regionalni festival savremenog pozorišta ima dvodnevnu pauzu, i nastavlja se večeras predstavom Uroša Kaurina i Vita Vajsa, koja će i zatvoriti festival.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.