Nedelja, 07.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Digitalni arhiv srpskog stradanja na prostorima SFRJ

Želimo da snimimo svedočanstva članova porodice svakog stradalog Srbina na prostoru cele bivše Jugoslavije, navodi vođa projekta Denis Bojić
Digitalni arhiv srpskog stradanja na prostorima SFRJ
Промоција пројекта „Визуелни архив српског страдања” у Бањалуци (Фото служба председника РС)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – „Naš cilj je da snimimo svedočanstva o stradanjima svih Srba s područja bivše SFRJ, da snimimo što više građana i napravimo multimedijalnu bazu podataka”, rekao je direktor Fondacije „Vizuelni arhiv srpskog stradanja” Denis Bojić, čiji je projekat promovisan u Banjaluci.

Reč je o dobrim delom već sačinjenoj digitalnoj bazi podataka baziranih na snimanju, arhiviranju i globalnoj prezentaciji snimljenih ispovesti iz prvog lica, koja će biti dopunjavana.

Bojić je rekao da projekat predstavlja saradnju sa svim organizacijama proisteklim iz odbrambeno-otadžbinskog rata, ali da saradnja u okviru ovog sveobuhvatnog projekta postoji i s organizacijama stradalih Srba iz Hrvatske, Kosova i Metohije i bivše SFRJ.

„Želimo da snimimo svako dostupno svedočanstvo člana porodice svakog stradalog Srbina na prostoru cele bivše Jugoslavije. Srpsko stradanje nije samo stradanje civila i vojnika, već i žena žrtava rata, logoraša, ratnih vojnih invalida, ali i svih ljudi koji su svojom sudbinom svedočili o stradanju. Naš cilj je da što pre snimimo što više ljudi i napravimo digitalnu bazi podataka, uz dopunu informacijama o porodici i to prevedemo na strane jezike”, naveo je Bojić.

On za RTRS kaže da je na ovim prostorima, u BiH, Hrvatskoj i KiM, stradalo oko 50.000 Srba.

„Želimo da posvetimo pažnju svakoj žrtvi, od pripadnika JNA koji je negde branio svoj narod, preko dobrovoljaca iz Makedonije ili Crne Gore koji su branili srpski narod na ovim prostorima”, istakao je Bojić.

Pojašnjava da iskustva drugih naroda, recimo jevrejskog, pokazuju da su takve baze podataka najvažniji izvor podataka. Na promociji u Vladi Republike Srpske, kojoj su prisustvovali i zvaničnici Srpske, prikazan je deo potresnih svedočenja majki, dece, supruga i rodbine Srba ubijenih na prostoru bivše Jugoslavije. Na promociji su bili i predstavnici porodica stradalih iz Srbije, kao i sveštenstvo SPC.

Olga Božanić sa Kosmeta, kojoj je zverski ubijeno 15 članova porodice, rekla je na promociji ovog projekta da i danas oseća neizmernu bol, tugu i patnju.

„Te nesrećne 1998. godine naš srećan život je prestao. Dotadašnje komšije krvnički su ubijale Srbe na Kosmetu, a među njima i članove moje porodice”, navela je Božanićeva. Ona je podsetila da mnogi do sada nisu pronašli posmrtne ostatke najmilijih i da je zato veoma važan vizuelni arhiv srpskog stradanja na prostoru bivše Jugoslavije.

Zora Vuković, majka poginulog borca Vojske Republike Srpske, rekla je da ne smeju biti zaboravljeni heroji koji su dali život za slobodu srpskog naroda i odbranu Republike Srpske.

Bojić je pojasnio da je cilj ove fondacije da se prvi put nakon ratnih dešavanja srpsko stradanje geografski objedini. „Treba nam jedinstvena digitalna baza o stradanju Srba u Ljubljani, Zagrebu, Vukovaru, Kninu, Sarajevu, Mrkonjić Gradu, Mostaru, Prištini, Prizrenu, Kravici, Brodu, te brojnim drugim mestima širom nekadašnje Jugoslavije”, rekao je Bojić.

Kako navode iz kabineta predsednika RS, ovaj projekat, realizovan u saradnji s Republičkom organizacijom porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS, a pod pokroviteljstvom predsednika Republike, predstavlja jedan od najznačajnijih i najviših nacionalnih interesa srpskog naroda. Ovim projektom biće ostavljeno, kao trajni zapis, svedočanstvo o stradanju Srba tokom ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.