Nedelja, 14.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ko­sov­ska bit­ka iz 1369. go­di­ne

Nad­grob­ni spo­me­nik pre­zvi­te­ra Sti­pa­na iz 14. ve­ka ne in­tri­gi­ra jav­nost sa­mo za­to što je to je­di­ni ar­te­fakt srp­ske sred­njo­ve­kov­ne isto­ri­je u ko­me se za­jed­no po­mi­nju car Uroš i knez La­zar, već i za­to što je de­lom is­pi­san ika­vi­com, a pro­na­đen u Šu­ma­di­ji
Ko­sov­ska bit­ka iz 1369. go­di­ne
( Фото / Завод за заштиту споменика културе Крагујевац)

Kra­gu­je­vac – Po­sle ot­kri­ća i re­sta­u­ra­ci­je, nad­grob­ni spo­me­nik pre­zvi­te­ra Sti­pa­na iz 14. ve­ka bi­će vra­ćen na iz­vor­nu lo­ka­ci­ju, ta­mo gde je i pro­na­đen 2017. go­di­ne, u se­lu Ka­me­ni­ca na ob­ron­ci­ma Rud­ni­ka. De­ta­lje vra­ća­nja spo­me­ni­ka usa­gla­ša­va­ju kra­gu­je­vač­ki Za­vod za za­šti­tu spo­me­ni­ka kul­tu­re i Na­rod­ni mu­zej Šu­ma­di­je. Ve­li­ka ka­me­na plo­ča te­ška vi­še sto­ti­na ki­lo­gra­ma, sa za­ni­mlji­vim nat­pi­si­ma i umet­nič­kim ukra­si­ma, tre­nut­no se na­la­zi u Sir­či kod Kra­lje­va, kod pro­fe­so­ra Slo­bo­da­na Ma­rin­ko­vi­ća u či­jem ate­ljeu je oba­vlje­na i kon­zer­va­ci­ja ovog vred­nog ar­te­fak­ta srp­ske sred­njo­ve­kov­ne isto­ri­je.

– Od­lu­če­no je na kra­ju da se spo­me­nik po­sta­vi u por­ti ka­me­nič­ke cr­kve, u či­joj bli­zi­ni je i pro­na­đen pre šest go­di­na – ka­že za „Po­li­ti­ku” Ne­nad Ka­ra­mi­jal­ko­vić, di­rek­tor Za­vo­da za za­šti­tu spo­me­ni­ka kul­tu­re u ovom gra­du.

Pr­va ar­he­o­lo­ška is­tra­ži­va­nja u Ka­me­ni­ci po­če­la su 2012, a do 2015. go­di­ne utvr­đe­na su tri zna­čaj­na lo­ka­li­te­ta: Cr­kvi­ne, Jo­va­nje i ne­kro­po­la u cen­tru se­la. U Cr­kvi­na­ma su ot­kri­ve­ni osta­ci ne­ve­li­ke bo­go­mo­lje ko­ja je naj­ve­ro­vat­ni­je spa­lje­na u na­je­zdi Tu­ra­ka, a spo­me­nik rat­ni­ku Dra­go­sla­vu Va­si­lje­vi­ću, po­to­njem sve­šte­no­slu­ži­te­lju Sti­pa­nu (Ste­fa­nu), pro­na­đen je ne­da­le­ko od cr­kve, po­čet­kom ma­ja 2017, pri­li­kom ko­pa­nja pot­por­nog zi­da ko­jim je tre­ba­lo za­šti­ti­ti lo­ka­li­tet od ob­ru­ša­va­nja. Ra­do­ve je fi­nan­si­ra­la fir­ma „Flo­res” po­ro­di­ce Plja­kić na či­jem je ima­nju i pro­na­đen spo­me­nik.

– Reč je o ma­siv­noj ka­me­noj nad­grob­noj plo­či de­blji­ne 19 cen­ti­me­ta­ra, vi­si­ne 160 i ši­ri­ne 53 cen­ti­me­tra. Spo­me­nik je te­žak 350 ki­lo­gra­ma. Ra­đen je od ot­por­nog vul­kan­skog ka­me­na ko­jim Rud­nik obi­lu­je. Spo­me­nik je ti­pa obe­li­ska, sa su­že­nim pi­ra­mi­dal­nim de­lom na vr­hu, a sa­dr­ži če­ti­ri tek­sta sa umet­nič­kim mo­ti­vi­ma i ukra­si­ma. Pod­se­ća na nad­grob­ni spo­me­nik de­spo­ta Ste­fa­na La­za­re­vi­ća, ko­ji je 1427. go­di­ne po­dig­nut na me­stu nje­go­ve smr­ti, u još jed­nim Cr­kvi­na­ma, za­se­o­ku Mar­kov­ca kod Mla­de­nov­ca – na­vo­di naš sa­go­vor­nik.

Spo­me­nik Dra­go­sla­vu Va­si­lje­vi­ću, ko­me je sve­šte­nič­ko ime bi­lo Sti­pan (Ste­fan), pro­na­đen je sa ozbilj­nim me­ha­nič­kim ošte­će­nji­ma, što go­vo­ri da je ko­ri­šćen i u ne­ke dru­ge svr­he, dok su na boč­nim stra­na­ma uoče­ni umet­nič­ki pri­ka­zi ma­če­va ili sred­njo­ve­kov­nog oruž­ja.

Nadgrobni spomenik prezvitera Stipana iz 14. veka

– Ti mo­ti­vi sve­do­če da je po­koj­nik bio rat­nik, mo­žda i voj­sko­vo­đa, čak i pri­pad­nik ne­kog vi­te­škog re­da, što tre­ba pro­ve­ri­ti. Mo­gu­će je da je u ka­sni­jem ži­vot­nom do­bu, ka­da je pri­hva­tio sve­šte­nič­ku ri­zu, uče­stvo­vao u ne­kom bo­ju i po­gi­nuo – ka­že Ka­ra­mi­jal­ko­vić.

Od če­ti­ri tek­sta je naj­u­pe­ča­tlji­vi­ji epi­graf­ski za­pis. Ini­ci­jal­no či­ta­nje oba­vio je Đor­đe Mi­lo­va­no­vić iz kra­gu­je­vač­kog Za­vo­da za za­šti­tu spo­me­nik kul­tu­re, a de­talj­no či­ta­nje je ura­di­la na­ša po­zna­ta ar­he­o­lo­ški­nja Gor­da­na To­mo­vić.

Epi­graf­ski za­pis is­kle­san je ve­što. Po­či­nje sim­bo­lič­nom in­vo­ka­ci­jom u ob­li­ku ar­ha­đe­on­skog kr­sta, sa pred­sta­vom raj­skih vra­ta, a gla­si: „A ov­de je me­sto po­ko­ja slu­ge bo­ži­jeg pre­zvi­te­ra Sti­pa­na zva­nog mir­ski Dra­go­slav Va­si­lje­vić. Po­gi­be u da­ni­ma ca­ra Uro­ša, a u dr­ža­vi kne­za La­za­ra. Po­sta­vi bi­lig Vo­ih­na nje­gov bra­tu­čed. Ovo je za­pi­sao pop Mit­ko.”

– Po­mi­nja­nje ca­ra Uro­ša i kne­za La­za­ra je od pre­sud­ne va­žno­sti, ne sa­mo za da­to­va­nje spo­me­ni­ka već i zbog či­nje­ni­ca da je to za sa­da je­di­ni pro­na­đe­ni pi­sa­ni trag u ko­me se za­jed­no po­mi­nju ove dve zna­me­ni­te lič­no­sti na­še isto­ri­je. Upra­vo to ka­me­nič­kom nad­grob­nom spo­me­ni­ku da­je ogro­man kul­tur­no-isto­rij­ski zna­čaj – pre­do­ča­va Ka­ra­mi­jal­ko­vić.

Za raz­li­ku od ca­ra Uro­ša (1355–1371), po­če­tak vla­da­vi­ne kne­za La­za­ra ni­je pre­ci­zno utvr­đen. Ipak, sma­tra se da je La­zar na­pu­stio dvor ca­ra Uro­ša iz­me­đu 1363. i 1365, ka­da po­či­nje nje­gov uspon kao kne­za i ob­la­snog go­spo­da­ra. To zna­či da se bit­ka u ko­joj je mo­žda po­gi­nuo Dra­go­slav Va­si­lje­vić, pre­zvi­ter Sti­pan, mo­gla od­i­gra­ti je­di­no iz­me­đu 1365. i 1371. go­di­ne, ka­že Ka­ra­mi­jal­ko­vić na­vo­de­ći da je taj pe­ri­od u srp­skoj isto­ri­ji po­znat kao „glu­vo do­ba”, ka­da se ma­nje be­le­ži­lo, što zbog op­šte ne­si­gur­no­sti, što zbog unu­tra­šnjih su­ko­ba srp­ske vla­ste­le.

– Uz sve kon­tro­ver­ze, naj­i­zgled­ni­ja je tvrd­nja du­bro­vač­kog be­ne­dik­tan­ca i isto­ri­ča­ra Ma­vra Or­bi­na o su­ko­bu srp­skih ve­li­ka­ša na Ko­so­vu 1369, dva­de­set go­di­na pre Ko­sov­skog bo­ja. U toj bi­ci su, ka­ko Or­bin na­vo­di u svom de­lu „Kra­ljev­stvo Slo­ve­na”, uče­stvo­va­li Ni­ko­la Al­to­ma­no­vić, knez La­zar i car Uroš, s jed­ne stra­ne, a sa dru­ge bra­ća Mr­njav­če­vi­ći, kralj Vu­ka­šin i de­spot Uglje­ša – po­ja­šnja­va naš sa­go­vor­nik.

Epi­graf­ski za­pis o rat­ni­ku pre­zvi­te­ru Sti­pa­nu, za­ni­mljiv je i zbog ko­ri­šće­nja ika­vi­ce, kao i ne­kih slov­nih ob­li­ka iz ći­ri­lič­nog pi­sma ko­je je bi­lo ka­rak­te­ri­stič­no za sred­njo­ve­kov­nu Bo­snu, Her­ce­go­vi­nu i srp­ske pri­mor­ske kra­je­ve, ne za Šu­ma­di­ju.

– Po ika­vi­ci i ob­li­ku slo­va ko­ja ure­zu­je pop Mit­ko, ka­me­nič­ki za­pis je naj­bli­ži nad­grob­nom nat­pi­su Vig­nja Mi­lo­še­vi­ća iz 1401, ko­ji se na­la­zi u Her­ce­go­vi­ni, na Ko­če­rin­skom po­lju kod Mo­sta­ra. Jed­na gru­pa is­tra­ži­va­ča ve­ru­je da je reč o ret­kom pri­me­ru na­šeg sta­ri­jeg gla­golj­sko-ći­ri­lič­nog pra­vo­pi­sa iz po­sled­njih go­di­na dr­ža­ve Ne­ma­nji­ća, dok dru­gi sma­tra­ju da se ra­di o svo­je­vr­snoj rud­nič­koj akul­tu­ra­ci­ji ko­ja je na­sta­la u he­te­ro­ge­nom dru­štvu tog do­ba. Na­i­me, Rud­nik je u sred­njem ve­ku bio ru­dar­sko ste­ci­šte lju­di iz ra­znih kra­je­va Bal­ka­na i Evro­pe – ob­ja­šnja­va Ka­ra­mi­jal­ko­vić.

Komentari10
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Ljubomir
Repliku uraditi i izložiti napolje, original čuvati u muzeju na zatvorenom.
Иван Грозни
Зашто немамо марички завет?
Potreban Komentar
U boju na Kosovu 1369. godine je Nova Vlastela porazila Staru Vlastelu, zarobila Uroša Nejakog i primorala da kruniše Vukašina Mrnjavčevica za kralja savladara. Novu Vlastelu je uspostavio car Dušan, dok Stara Vlastela je bila klan Nemanjića koja je vladala kraljevstvom.
Дача
У несрећи која нас је те легендарне 1389. године задесила, је можда олакшавајућа ствар да су нас Турци помало и ујединили, јер би се, да њих није било, у борбама за превласт сасвим могуће међусобно истребили.
Sasa Zubovic
Samo neke bitke stalno......................
Сармагедон
Историја човечанства је историја ратова.

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.