Moderna garaža ne menja namenu
Vrata Muzeja automobila u Ulici Majke Jevrosime 30 juče su bila zakatančena. U izložbenom prostoru Moderne garaže, objektu koji je restitucijom pripao naslednicima prvobitnih vlasnika pre deset godina i koji je bio adresa te kulturne institucije od 1994. godine, ostala su četiri oldtajmera odbrojavajući poslednje sate kada će i oni biti premešteni u privatne garaže. Preostalih pedesetak vrednih automobila iz privatne kolekcije Bratislava Petkovića, nekadašnjeg ministra kulture, pre dva dana je iseljeno iz tog zdanja jer novi prostor za muzej nije obezbeđen. Članovi porodice Petković, koja je sa Gradom Beogradom suosnivač muzeja, juče su iznosili preostalu muzejsku građu. Ispred tog zdanja zatekli smo i Nenada Nikolića, jednog od četiri naslednika kojem je ovaj objekat vraćen. On za „Politiku” tvrdi da Modernu garažu neće prodati ni rušiti da bi na tom mestu bila sagrađena višespratnica.
– Takvu ideju nikada nismo imali. Ušli smo u posed ovog objekta i planiramo da ga izdajemo kao garažu. Od 2017. godine, kada je rešenje o vraćanju Moderne garaže nama postalo pravosnažno, plaćamo ogroman porez na imovinu. Ponudili smo osnivačima da kupe ovaj objekat i tražili smo 2,95 miliona evra, što je poreska vrednost zgrade, ali od grada nikada nismo dobili odgovor da li želi da kupi ili ne Modernu garažu. Muzej automobila za sve ove godine nije nam plaćao zakup. Tražili smo da nas grad oslobodi plaćanja poreza na imovinu jer je Moderna garaža korišćena za neprofitnu delatnost, ali ni to se nije desilo – objašnjava Nikolić.
Advokatica naslednika zdanja u centru grada Marjana Majstorović kaže da su njeni klijenti zbog troškova na ime poreza na imovinu dovedeni na rub egzistencije.
– Dve klijentkinje su u dužničkom ropstvu i preti im plenidba imovine jer nisu mogle da plaćaju porez na imovinu. Na sve načine ljudi su pokušali da ostvare svoja prava kada su dobili dedovinu i nisu imali ništa protiv toga da u Modernoj garaži ostane Muzej automobila, ali zajednički jezik sa osnivačima nismo uspeli da nađemo – ističe Majstorovićeva.
Prethodnih desetak godina osnivači nisu sedeli skrštenih ruku suočeni sa činjenicom da je prostor koji je muzej koristio otišao u ruke privatnih vlasnika, ali očigledno da sve što su radili nije bilo dovoljno da se nađe rešenje za tu instituciju kulture. Pre pet godina zaključkom vlade odlučeno je da se poslovni prostor ispod Brankovog mosta u Bulevaru Mihajla Pupina bb („Garaža-Garaža servis”) nakon kompletne rekonstrukcije opredeli za potrebe muzeja. Ali 2022. Institut za ispitivanje materijala i konstrukcija utvrdio je da je nemoguće rekonstruisati postojeći objekat, kao i da se ne može izgraditi novi na postojećoj lokaciji zbog bezbednosnih, urbanističkih i građevinsko-arhitektonskih ograničenja, naveo je Sekretarijat za kulturu.
Na drugoj strani, direktor Muzeja automobila Bogdan Petković, sin pokojnog Bratislava Petkovića, pokušao je da obezbedi prostor u koji bi se kolekcija automobila, koja nije samo u privatnom vlasništvu njegovog oca, već je njen deo u javnoj svojini, skućila na nekoj drugoj adresi – našao je hangar u najam, ali, kako tvrdi Petković, zakupnina je bila preskupa za grad.
Epilog je javnost videla prekjuče kada je počelo iseljavanje Muzeja automobila koji ove godine obeležava tri decenije postojanja. Na šlep-vozilima oldtajmeri su napustili Modernu garažu, a javnost je bila šokirana tim prizorom, s pravom zabrinuta za sudbinu ne samo Muzeja automobila, već i Moderne garaže. Ona je izgrađena 1929. godine na imanju Vlajka Kalenića kao prva moderna garaža u centru grada, prema projektu ruskog arhitekte Valerija Staševskog. Njena vrednost je i u tome što nije samo prva zgrada takve vrste u Beogradu, već i na Balkanu, da je po tehničkim mogućnostima bila istovremena sličnim objektima u Zapadnoj Evropi, da su u njoj sačuvani značajni pneumatski alati i da je važila za centar auto-sporta u Beogradu. Zato je 1997. proglašena spomenikom kulture, a u odluci o utvrđivanju Moderne garaže u Beogradu za spomenik kulture objavljenoj u „Službenom glasniku RS” novembra 1997. između ostalog je navedeno da može da se koristi „isključivo u muzejske svrhe”.
Daliborka Mučibabić
Pod okriljem Muzeja nauke i tehnike u nadležnosti republike
Muzej automobila postaće zaseban muzej u okviru Muzeja nauke i tehnike, kao matičnog muzeja za očuvanje naučno-tehničkih kulturnih dobara. Ministarstvo kulture preuzima obavezu da finansira delatnost Muzeja automobila, a ministar kulture i direktori Muzeja automobila i Muzeja nauke i tehnike u bliskoj saradnji radiće na iznalasku najboljeg rešenja za objedinjeni smeštaj zbirke Bratislava Petkovića, kao i ostale muzejske građe, čiji popis je u toku. To je epilog jučerašnjeg sastanka Maje Gojković, ministarke kulture sa direktorima Muzeja automobila Bogdanom Petkovićem i Muzeja nauke i tehnike Zoranom Levićem.
– S ciljem realizacije ovog dogovora, sledeće sedmice Ministarstvo kulture, Muzej automobila i Muzej nauke i tehnike potpisaće sporazum. Kako je želja direktora muzeja i članova porodice Petković da muzej bude u nadležnosti Republike Srbije, Ministarstvo kulture predložiće Vladi Srbije nakon potpisivanja ugovora takvu odluku. Ministarstvo kulture sa dva muzeja ulaže napore s ciljem pronalaženja rešenja za trajni izlagački prostor za očuvanje i izlaganje očima javnosti ove vredne i značajne zbirke. Muzej nauke i tehnike, nakon dostavljenog popisa, izdaće i rešenje o utvrđivanju zbirke za kulturno dobro – navedeno je u saopštenju Ministarstva kulture.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


