„Panda diplomatija” širi meku moć Kine
Najbolji diplomatski signal koji više od bilo kakvih izjava zvaničnika pokazuje da se odnosi Kine i SAD popravljaju jeste ponovno aktiviranje „panda diplomatije”.
Najava da se džinovske pande vraćaju u zoološki vrat u San Dijegu nije samo gest dobre volje, već i pokazatelj da su Peking i Vašington, uprkos razlikama, ponovo našli zajednički jezik, koji će sprečavati da se suparništvo dve supersile izrodi u neprijateljstvo.
Zvaničnici zoološkog vrta u San Dijegu izjavili su da očekuju dve pande, mužjaka i ženku, koje treba da stignu već krajem leta ako budu odobrene sve dozvole i ispunjeni drugi uslovi, oko pet godina nakon što je zoološki vrt vratio poslednje pande u Kinu.
„Veoma smo uzbuđeni i puni nade”, rekla je Megan Oven iz Saveza za divlje životinje zoološkog vrta u San Dijegu, prenosi AP.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Kine Mao Ning izjavila je da je Kina od devedesetih godina prošlog veka ostvarila saradnju u očuvanju džinovskih pandi sa 26 institucija u 20 zemalja.
Pozajmljivanjem ovih širom sveta obožavanih ugroženih životinja, kojih je u divljini ostalo oko 1.800, Peking praktično projektuje svoju „meku moć”. Zoološki vrtovi obično plaćaju naknadu od milion dolara godišnje za dve pozajmljene pande, a ako one u međuvremenu dobiju prinovu još dodatnih 600.000 dolara. Ovaj novac je namenjen kineskim naporima za očuvanje prirode, prema izveštaju američke Kongresne službe za istraživanje iz 2022. godine.
Kineski predsednik Si Đinping je prošlog novembra na marginama samita Azijskopacifičke ekonomske saradnje u San Francisku izrazio nadu da će njegova zemlja ponovo početi da šalje pande u SAD nakon što su se on i predsednik SAD Džozef Bajden u Kaliforniji prvi put lično sastali nakon godinu dana i obećali da će pokušati da smanje tenzije.
Na svečanoj večeri s poslovnim liderima SAD, Si je ove širom sveta obožavane ljupke životinje iz porodice medveda s upadljivim crnim belezima oko očiju, ušiju i tela, nazvao „izaslanicima prijateljstva između kineskog i američkog naroda”.
Strahovi u vezi s budućnošću takozvane panda diplomatije eskalirali su prošle godine, kada su zoološki vrtovi u Vašingtonu i Memfisu u Tenesiju vratili ove životinje u Kinu. Tako su u SAD ostala samo četiri kineska crno-bela medveda poznata po tome što se hrane uglavnom bambusom. Po ugovoru, najam ističe kasnije ove godine i zoološki vrt u Atlanti mora da ih vrati u Kinu.
Peking sada razmatra da pošalje par koji uključuje ženku potomka Bai Jun i Gao Gaoa, dvoje bivših stanovnika zoološkog vrta, rekla je Megan Oven, stručnjak za ponašanje pandi, koja je radila u San Dijegu i Kini.
Mnogi ugovori o pozajmicama pandi su bili na 10 godina i često su produžavani. Ali prošlogodišnji pregovori o produženju sporazuma ili slanju više pandi nisu dali rezultate. Kineske društvene mreže u tom „hladnoratovskom periodu”, naročito posle obaranja navodno špijunskog balona iznad SAD, bile su preplavljene zahtevima za njihovo vraćanje zbog nedokazanih tvrdnji da su američki zoološki vrtovi maltretirali pande.
„Panda diplomatija” nastala je 1972. godine, kada je Kina u vašingtonski zoo-vrt prvi put poslala ove crno-bele medvede. A ključnu ulogu odigrala je prva dama SAD Pet Nikson, koja je pratila svog supruga Ričarda Niksona tokom istorijske posete američkog predsednika Kini. Ona je tada u zoološkom vrtu prvi put videla pande, koje su je opčinile. Tokom svečane večere prenela je kineskom premijeru Džou Enlaju veliko divljenje prema ovim životinjama. Desna ruka Mao Cedunga povodom komplimenta Niksonove supruge brzo je reagovao: „Daću vam neke pande.”
Od 1972. godine, kad je Kina poklonila Ling-Ling i Hsing-Hsing Nacionalnom zoološkom vrtu u Vašingtonu, više od 22 zemlje dobile su džinovske pande iz Kine, a poslednja je Katar. SAD, Španija i Austrija bile su prve zemlje koje su radile sa Kinom na očuvanju pandi i u tim zemljama je rođeno 28 ovih životinja, navodi se u izveštaju Sinhue.
Dr Sara Beksel, bivša direktorka u Istraživačkoj bazi uzgoja džinovskih pandi u Čengduu, u provinciji Sečuan, za magazin „Diplomat” ukazuje da je pravi razlog Kine za slanje ovih „krznenih ambasadora” u inostranstvo političko-ekonomske prirode, a ne toliko napor da se zaštiti ova vrsta, koja se teško razmnožava u zatočeništvu. Utvrđeno je da postoji jasna veza između velikih trgovinskih sporazuma i pozajmljivanja ovih životinja. Tako je, na primer, zoološki vrt u Edinburgu 2011. godine dobio dve pande u okviru trgovinskog sporazuma Kine i Velike Britanije vrednog 2,6 milijardi funti. Iste godine, Kanada i Francuska dobile su po par pandi nakon što su s Pekingom potpisale ugovore o izvozu uranijuma.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


