Sreda, 08.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Obeleženo 107 godina od Topličkog ustanka

Bio je to jedini ustanak u nekoj državi okupiranoj od centralnih sila tokom Velikog rata, trajao je nepunih mesec dana
Obeleženo 107 godina od Topličkog ustanka
(Фото Љ. Митић)

Prokuplje, Kuršumlija – Nizom kulturnih manifestacija u Prokuplju i Kuršumliji obeleženo je 107 godina od Topličkog ustanka, narodne bune protiv bugarske i austrougarske okupacije za vreme Prvog svetskog rata. Državna ceremonija u Prokuplju održana je kod spomenika Topličanima palim u ratovima 1912–1918 i žrtvama u narodnom ustanku 1917. godine. U Kuršumliji je obeležavanje održano u selu Mačkovac, gde je 26. februara 1917. godine započela bitka koja je prerasla u ustanak, a dva dana kasnije Kuršumlija je oslobođena.

Toplički ustanak 1917. godine bio je jedini ustanak u nekoj državi okupiranoj od centralnih sila tokom Velikog rata, trajao je nepunih mesec dana, do 25. marta 1917. godine, a neposredan povod bila je mobilizacija koju su bugarske vlasti htele da izvrše na teritoriji Toplice, Jablanice i Puste Reke.

Tokom trajanja ustanka u Toplici ubijeno je 20.000 ljudi i potpuno uništeno 55 sela.

U obeležavanju značajnog datuma za sve Topličane uključeno je sveštenstvo Crkve Sveti Prokopije u Prokuplju, predstavnici gradske vlasti, Vojske Srbije, policije, kulturne institucije, hor Crkve Sveti Prokopije, članovi Književne omladine Prokuplja.

Toplički ustanak, jedini oslobodilački pokušaj u to vreme u Evropi, počeo je 26. februara 1917. godine u Mačkovcu kod Kuršumlije, kada je napadnuta albanska patrola, a istog dana je oslobođena Kuršumlija.

Pod vođstvom Koste Vojinovića i Koste Pećanca oko 12.000 slabo naoružanih ustanika krenulo je ka Prokuplju koje je oslobođeno u noći između 2. i 3. marta.

Blace je oslobođeno 5. marta. Žitorađa, Bojnik, Lebane i Medveđa oslobođeni su između 2. i 5. marta.

U naletu ustanika ukupno je oslobođeno 80 kvadratnih kilometara teritorije, ali je sloboda trajala nepunih mesec dana, jer je 25. marta u kontraofanzivi slomljen otpor blizu 60.000 bugarskih, nemačkih i albanskih vojnika i buna je ugušena.

Prema istorijskim podacima, bugarska vojska je u okupaciji Srbije i gušenju Topličkog ustanka pogazila sve ratne zakone i pravila, nije se pridržavala osnovnih principa čovečnosti, zverski su mučili i ubijali narod, spaljivali knjige…

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Земунац
Коста Војиновић је већ четовао по Топлици када је Врховна команда послала Косту Пећанца да се подигне устанак. Нетачан је податак да је током устанка погинуло 20000, већ су толико побили Бугари као одмазду након пропасти устанка. Иначе цела прича са страдањем Топлице поновила се у Другом светском рату када су Бугари затирали читава села. У једном од њих је остала жива трудница која се тада породила, а оставили су је у животу само зато што је родила девојчицу.
deda
Posledice tog junaštva vidljive su i danas...
FORum LIvii
Leskovac , Jablaniški i Pustorecki kraj su skupo platili fijasko Topličkog ustanka.Pored ubijenih, mnogi su oterani u internaciju u Bugarsku.Mnogi nisu preživeli transport, torturu i teške uslove života tamo. Postoje malo podataka o broju naših gradjana koji se nisu vratili iz bugarskog zarobljeništva.Nema podataka gde su im grobnice, koliko su , nema spomen obeležja . Naš dug prema njima je da iz zaborava izvučemo njihova imena, mesto gde počivaju.Da se podigne spomen obeležje

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.