Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Velike igre špijuna u Istanbulu

Vlada neće dozvoliti da se teritorija Republike Turske pretvori u poligon za igre i nadmudrivanje stranih agenata, poručuje Ibrahim Kalin, direktor Nacionalne obaveštajne službe
Velike igre špijuna u Istanbulu
(EPA-EFE/ERDEM SAHIN)

Sukobi u Gazi, Crvenom moru i zategnutost u drugim zemljama na Bliskom istoku doveli su do pojačanih aktivnosti obaveštajnih službi u nemirnom regionu. U centru „špijunskog rata” našao se višemilionski Istanbul, pošto lideri Hamasa i drugih radikalnih grupa povremeno borave u ovom gradu na Bosforu. U tom, najčešće nevidljivom ratu, pored Turske i Izraela učestvuje i Iran, kao i pojedine zapadne zemlje što pokušavaju da puste još dublje korene u strateški važnom regionu Bliskog istoka koji je u dubokom previranju posle „arapskog proleća” i sukoba u Gazi. Zakulisne igre će se nastaviti i kad se postigne primirje jer premijer Benjamin Netanjahu iznova preti da se neće zaustaviti sve do istrebljenja terorističkog Hamasa i Hezbolaha, koji je stacioniran u Libanu i uživa podršku Teherana.

„Mi smo u mobilnom stanju. Nacionalna obaveštajna služba (MIT) neće dozvoliti da se teritorija Republike Turske pretvori u poligon za igre i nadmudrivanje stranih agenata”, poručio je Ibrahim Kalin, odnedavno direktor te agencije.

Potvrdio je da je nedavno otkrivena mreža izraelskih saradnika koji su uhodili strane državljane što privremeno borave u Istanbulu. To su lokalni doušnici koji su izraelskom Mosadu prodavali poverljive podatke o Hamasu i iranskim aktivnostima u regionu. U poslednje vreme taj problem je zaoštren do usijanja pošto je Tel Aviv, kako je javno potvrđeno, odlučio da se obračuna i sa liderima Hamasa koji su pobegli iz Gaze i našli privremeno utočište u Turskoj, Libanu, Kataru i Siriji. To je odmah izazvalo oštra reagovanja Ankare, koja od prvog dana optužuje premijera Benjamina Netanjahua za ratne zločine nad palestinskim civilima.

U Turskoj je u januaru uhapšeno sedam, a u februaru 36 ljudi zbog saradnje s Mosadom.

„Oni su se našli na udaru zakona zbog političke i vojne špijunaže za izraelsku obaveštajnu službu”, potvrdio je ministar pravde Jilmaz Tunč.

Osumnjičeni su dobijali novčanu nadoknadu za informacije dostavljene Izraelcima o aktivnostima funkcionera Hamasa koji su se privremeno sklonili u Istanbul. Turska, inače, Hamas smatra „oslobodilačkom grupom” koja se bori za stvaranje palestinske države s istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom.

Kao najveći privredni i politički centar u regionu Istanbul je i ranije često bio mesto obračuna između izraelskih i iranskih obaveštajnih službi. Lokalni mediji tvrde da je Mosad u saradnji sa svojim ljudima u gradu na Bosforu pripremao atentat na iranskog pukovnika Sajada Hodajarija, kao i na naučnike koji su radili na proizvodnji oružja za masovno uništavanje.

Ni Teheran ne sedi skrštenih ruku. Turski MIT je prošle godine lišio slobode grupu saradnika iranskih obaveštajnih službi koji su u Istanbulu pratili aktivnosti Mosada. U te igre koje se odvijaju iza kulisa uključena je i američka CIA, kao i druge zapadne obaveštajne službe. Krajem prošle nedelje lišeno je slobode deset turskih državljana koji su radili za francusku obaveštajnu službu, otkrivaju istanbulski mediji. Oni su prikupljali podatke o tretmanu sirijskih izbeglica u Turskoj, kao i o imigracionoj politici vlade, pošto se u Evropskoj uniji strahuje da bi Ankara mogla namerno da digne rampu na svojim zapadnim granicama i da počne da propušta ilegalne migrante iako nemaju pravo na azil.

U vladi u Ankari tvrde da će biti nemilosrdni prema saradnicima stranih obaveštajnih službi koji ugrožavaju bezbednost zemlje. To potvrđuju najnovije odluke delilaca pravde u Istanbulu koji su sedamnaest osumnjičenih turskih državljana osudili na kazne zatvora od šest do 26 godina. Oni su okrivljeni da su Mosadu obezbeđivali poverljive informacije o turskim firmama koje sarađuju s Palestincima, odnosno Hamasom u Gazi. Nove presude se očekuju.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.