Nedelja, 21.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Pala cena litijuma, „Rio Tinto” menja strategiju

Pala cena litijuma, „Rio Tinto” menja strategiju
(ЕПА ЕФЕ - М. К.)

U proteklih godinu dana cene litijuma u svetu beleže osetan pad a kompanija „Rio Tinto” menja poslovnu strategiju i planove za investiranje.

„Rio Tinto” će za sada izbegavati bilo kakve velike akvizicije u industriji litijuma, ali će tražiti načine da poboljša tehnologiju za eksploataciju litijuma, najavio je izvršni direktor „Rio Tinta” Jakob Stausholm.

„Kontinuirano korišćenje električnih vozila obezbediće da potražnja za litijumom nastavi da raste, ali bi cena plemenitog metala mogla da bude  promenljiva”, rekao je Stausholm u nedelju na konferenciji Kanadskog udruženja istraživača i divelopera u Torontu.

Nedavni pad potražnje za električnim vozilima izazvao je pad cena litijuma, pri čemu je vrednost koju prati „Benchmark Mineral Intelligence” pala za više od 80 odsto u poslednjih 12 meseci.

Pad cena primorao je rudarske kompanije kao što je „BHP” da se klone ulaganja u ovaj metal.

Ipak, „Rio Tinto” ostaje jedna od retkih velikih rudarskih kompanija koje su spremne da investiraju u litijum, piše „Majning tehnolodži”.

„Zauzeli smo dosledan stav da će cene materijala za baterije biti promenljive. U idealnom slučaju biće vam potreban veći kapacitet baterije, tako da to nisu samo baterije za EV (električna vozila) već i stacionarne baterije. Dakle, svet će imati više baterija, ne sumnjam u to, i stoga vam treba više litijuma”, rekao je Stausholm Rojtersu, prenosi Sputnjik.

Projekat „Rinkon” kompanije „Rio Tinto” u Argentini ima godišnji proizvodni kapacitet od 3.000 tona, a prva proizvodnja se očekuje do kraja 2024.

S druge strane, čileanski ministar finansija Mario Marsel izrazio je želju da tri ili četiri nova litijumska projekta budu operativna do 2026. Čile je pokrenuo svoju Nacionalnu strategiju za litijum, prema kojoj će postojati javno-privatna partnerstva u celom industrijskom ciklusu proizvodnje litijuma.

Komentari6
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Goci
Srpska zemlja nije na prodaju i nema cenu.
dr
Srbija bi trebala, kao i svakom drugom stranom investitoru, da subvencioniše rudnik, da se ljudima isplati posao i da nešto zarade, pogotovo sada, kada je pala cena litijuma.
Иван Грозни
А чварци све скупљи.
Vasa
Nek nestanu iz Srbije za uvek
konkretno
Odlično, neka Rio Tinto investira u rudarenje litijuma u Nemačkoj. Na kraju, tu su fabrike baterija i fabrike automobila.
mission impossible
To nije tema u Nemačkoj, narod bi se žestoko pobunio, pa niko i ne kreće u rudarenje litijuma u Nemačkoj.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.