Četvrtak, 02.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
KON­ZI­LI­JUM

Bo­le­sti bu­bre­ga su pod­mu­kle

Bit­no je obra­ti­ti pa­žnju na pro­me­ne u bo­ji, mi­ri­su, ko­li­či­ni i iz­gle­du mo­kra­će, a uko­li­ko se po­ja­ve oto­ci ka­pa­ka ili pot­ko­le­ni­ca, oso­ba se mo­ra ja­vi­ti le­ka­ru
Bo­le­sti bu­bre­ga su pod­mu­kle
Ра­до­мир На­у­мо­вић (Фо­то/ А. Ди­ми­три­је­вић)

Da­ni­je­la Da­vi­dov Ke­sar

Hro­nič­na bo­lest bu­bre­ga pod­ra­zu­me­va hro­nič­no i pro­gre­siv­no obo­lje­nje bu­bre­ga ko­je pre ili ka­sni­je do­vo­di do pot­pu­nog gu­bit­ka svih funk­ci­ja ovog or­ga­na. Ge­net­ski po­re­me­ća­ji su sa­mo je­dan od uzro­ka hro­nič­nih bo­le­sti bu­bre­ga. U ve­ćoj me­ri su po­sle­di­ca imu­no­lo­ških po­re­me­ća­ja, in­fek­ci­ja, tok­si­na ili le­ko­va, a na­sta­ju i u sklo­pu me­ta­bo­lič­kih po­re­me­ća­ja i si­stem­skih bo­le­sti po­put si­stem­skog lu­pu­sa eri­te­ma­to­de­sa i va­sku­li­ti­sa.

Pro­fe­sor dr Ra­do­mir Na­u­mo­vić, na­čel­nik kli­nič­kog ode­lje­nja za ne­fro­lo­gi­ju, po­re­me­ća­je me­ta­bo­li­zma i di­ja­li­zu Kli­nič­ko-bol­nič­kog cen­tra „Zve­zda­ra”, is­ti­če da ka­da jed­nom na­sta­ne hro­nič­na bo­lest bu­bre­ga, ona ima pro­gre­si­van tok i ne mo­že se za­u­sta­vi­ti. Me­đu­tim, br­zi­na pro­gre­si­je se mo­že uspo­ri­ti raz­li­či­tim me­to­da­ma le­če­nja. Pri­me­na di­je­tet­skih me­ra i pro­me­na na­či­na ži­vo­ta su pr­vi ko­ra­ci u uspo­ra­va­nju pro­gre­si­je hro­nič­ne bo­le­sti bu­bre­ga. Do­bra re­gu­la­ci­ja po­vi­še­nog krv­nog pri­ti­ska i do­bra re­gu­la­ci­ja še­ćer­ne bo­le­sti kod bo­le­sni­ka ko­ji ima­ju hro­nič­nu bo­lest bu­bre­ga uzro­ko­va­nu di­ja­be­te­som su me­re od ne­pro­ce­nji­vog zna­ča­ja.

– Le­če­nje hi­per­li­pi­de­mi­je, in­fek­ci­ja, ade­kvat­no do­zi­ra­nje le­ko­va i pre­ven­ci­ja po­gor­ša­nja funk­ci­je bu­bre­ga ra­di­kon­trast­nim sred­stvi­ma do­dat­no do­pri­no­se uspo­ra­va­nju pro­gre­si­je ove bo­le­sti. Po­sled­njih go­di­na su nam na ras­po­la­ga­nju i le­ko­vi iz gru­pe SGLT2 in­hi­bi­to­ra ko­ji zna­čaj­no do­pri­no­se uspo­ra­va­nju pro­gre­si­je hro­nič­ne bo­le­sti bu­bre­ga – na­vo­di dr Na­u­mo­vić.

Bit­no je obra­ti­ti pa­žnju na pro­me­ne u bo­ji, mi­ri­su, ko­li­či­ni i iz­gle­du mo­kra­će. Uko­li­ko se po­ja­ve oto­ci ka­pa­ka ili pot­ko­le­ni­ca, bo­le­snik se mo­ra ja­vi­ti le­ka­ru. Ane­mi­ja, po­vi­šen krv­ni pri­ti­sak, pro­ble­mi to­kom mo­kre­nja, sla­bin­ski bo­lo­vi su ta­ko­đe zna­ci ko­ji mo­gu da uka­žu na na­sta­nak bo­le­sti bu­bre­ga.

– Če­sto ka­že­mo da su bo­le­sti bu­bre­ga pod­mu­kle upra­vo za­to što ne­ma­ju iz­ra­že­ne simp­to­me ili se ti simp­to­mi zbog svo­je ne­spe­ci­fič­no­sti ola­ko za­ne­ma­ru­ju ili se ja­ve u fa­zi ka­da je funk­ci­ja bu­bre­ga go­to­vo u pot­pu­no­sti iz­gu­blje­na. Zbog to­ga su pre­ven­tiv­ne kon­tro­le od ne­pro­ce­nji­vog zna­ča­ja. Hi­po­pro­te­in­ska di­je­ta je va­žna me­ra za uspo­ra­va­nje pro­gre­si­je hro­nič­ne bo­le­sti bu­bre­ga. Ona pod­ra­zu­me­va sma­njen unos pro­te­i­na is­hra­nom, od­no­sno sma­njen unos na­mir­ni­ca ko­je su bo­ga­te pro­te­i­ni­ma. Na pr­vom me­stu tre­ba sma­nji­ti unos me­sa, si­ra i ja­ja – sa­ve­tu­je dr Na­u­mo­vić.

Va­žno je pre­ven­tiv­no ura­di­ti pre­gled uri­na i krv­ne sli­ke, ko­ji je do­stu­pan i mo­že se ura­di­ti u sva­kom do­mu zdra­vlja, a ko­ji mo­že na vre­me uka­za­ti na ne­ki pro­blem s bu­bre­zi­ma. Sva­ka­ko da tre­ba ra­di­ti i bi­o­he­mij­ske ana­li­ze ko­je će ob­u­hva­ti­ti vred­no­sti še­će­ra, ure­je, kre­a­ti­ni­na, mo­krać­ne ki­se­li­ne, elek­tro­li­ta, la­bu­mi­na, ho­le­ste­ro­la i tri­gli­ce­ri­da. Ove ana­li­ze bi tre­ba­lo če­šće da re­de oso­be s ri­zi­kom za hro­nič­nu bo­lest bu­bre­ga, kao što su go­ja­zni, bo­le­sni­ci ko­ji ima­ju po­vi­šen krv­ni pri­ti­sak ili še­ćer­nu bo­lest.

– Na osno­vu ak­tu­el­nih pre­po­ru­ka ne­ku od me­to­da za­me­ne funk­ci­je bu­bre­ga tre­ba za­po­če­ti ka­da ja­či­na glo­me­rul­ske fil­tra­ci­je kao me­ri­la funk­ci­je bu­bre­ga pad­ne is­pod 15 ml/min. Sva­ka­ko da se de­fi­ni­tiv­na od­lu­ka do­no­si na osno­vu kli­nič­kog sta­nja i dru­gih la­bo­ra­to­rij­skih pa­ra­me­ta­ra. Tran­splan­ta­ci­ja bu­bre­ga je va­žna jer omo­gu­ća­va naj­bo­lji kva­li­tet ži­vo­ta, vi­sok ste­pen re­ha­bi­li­ta­ci­je i naj­bo­lje pre­ži­vlja­va­nje ovih bo­le­sni­ka. Isto­vre­me­no, ovaj me­tod za­me­ne funk­ci­je bu­bre­ga je eko­nom­ski naj­i­spla­ti­vi­ji – po­ja­snio je dr Na­u­mo­vić.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.