Nedelja, 05.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ma­kron je i za rat i za mir

Iz­ja­ve še­fa Je­li­se­ja kre­ću se od onih ra­to­bor­nih u ko­ji­ma po­zi­va na sla­nje voj­ni­ka za­pad­ne ali­jan­se u Ukra­ji­nu, pre­ko ape­la na ob­u­sta­vlja­nje ra­ta to­kom Olim­pij­skih iga­ra ko­je bi ovo­ga le­ta tre­ba­lo da bu­du odr­ža­ne u Pa­ri­zu, do po­zi­va na po­sti­za­nje fer mi­ra
Ma­kron je i za rat i za mir
( Фото/ EPA–EFE/ Chrisophe Tesson)

Slo­bo­dan Sa­mar­dži­ja

„Uko­li­ko me pred­sed­nik Ru­si­je Vla­di­mir Pu­tin po­zo­ve, sva­ka­ko ću po­di­ći te­le­fon­sku slu­ša­li­cu”, po­ru­čio je šef fran­cu­ske dr­ža­ve Ema­nu­el Ma­kron. „To je mo­ja oba­ve­za i spre­man sam da sa­slu­šam sva­ki nje­gov pred­log. Ulo­ga Fran­cu­ske i je­ste da bu­de ključ­ni fak­tor u ukra­jin­skom ra­tu. S jed­ne stra­ne mo­ra­mo na sva­ki na­čin da po­mog­ne­mo Ukra­ji­ni ne bi li una­pre­di­la svo­je od­bram­be­ne spo­sob­no­sti, ali isto­vre­me­no mo­ra­mo da ra­di­mo i na pro­mo­ci­ji de­e­ska­la­ci­je. Da po­stig­ne­mo tra­jan i fer mir. Uko­li­ko Pu­tin u tom smi­slu pred­lo­ži ne­što, sva­ka­ko ću sa­slu­ša­ti nje­go­vu po­nu­du”, po­tvr­dio je Ma­kron u in­te­r­vjuu za jed­nu ukra­jin­sku te­le­vi­zij­sku sta­ni­cu, od­go­va­ra­ju­ći na po­ziv Mo­skve Pa­ri­zu na za­jed­nič­ko de­lo­va­nje u ci­lju okon­ča­nja dra­me u biv­šoj so­vjet­skoj re­pu­bli­ci.

Ne­ma sum­nje da pr­vi čo­vek Fran­cu­ske upor­no na­sto­ji da oja­ča svo­ju ulo­gu evrop­skog li­de­ra kad je reč o ra­tu na is­to­ku kon­ti­nen­ta. Nje­go­ve iz­ja­ve kre­ću se od onih ra­to­bor­nih, u ko­ji­ma po­zi­va na sla­nje voj­ni­ka za­pad­ne ali­jan­se u Ukra­ji­nu, do ape­la na pri­mir­je ko­je bi bi­lo usta­no­vlje­no to­kom Olim­pij­skih iga­ra ko­je bi ovo­ga le­ta tre­ba­lo da bu­du odr­ža­ne u Pa­ri­zu. Ne­ka­ko u tom ko­lo­ple­tu iz­ja­va je i naj­no­vi­ja, u ko­joj ja­sno sta­vlja do zna­nja da ne­će pri­zna­ti re­zul­ta­te pred­sed­nič­kih iz­bo­ra u Ru­si­ji na ko­ji­ma je Pu­tin pre­moć­no po­be­dio. „Ne mo­gu da če­sti­tam ne­ko­me ko je iz­bo­re obe­le­žio smr­ću čo­ve­ka (Alek­se­ja Na­valj­nog) ko­ji se bo­rio za plu­ra­li­zam”, pre­ne­li su fran­cu­ski me­di­ji Ma­kro­no­ve re­či.

Pod­se­ti­mo, Fran­cu­ska je pro­te­klih me­se­ci u ve­li­koj me­ri uz­dr­ma­na so­ci­jal­nim bun­tom po­ljo­pri­vred­ni­ka i dru­gih ka­te­go­ri­ja sta­nov­ni­štva, iza­zva­nim manj­kom ener­ge­na­ta, ra­stom ce­na, gu­bit­kom uti­ca­ja u pod­sa­har­skim ze­mlja­ma ko­je je ve­ko­vi­ma dr­ža­la u ko­lo­ni­jal­nom sta­tu­su, na­va­lom mi­gra­na­ta, dra­stič­no po­ve­ća­nim iz­da­ci­ma za na­o­ru­ža­nje, vi­dlji­vim dis­tan­ci­ra­njem SAD od evrop­skih zbi­va­nja... Na­rav­no, ne od­no­si se sve po­me­nu­to sa­mo na ze­mlju Ga­la, ali uma­nje­nje ko­he­zi­je unu­tar Evrop­ske uni­je do­pri­ne­lo je i ja­ča­nju me­đu­sob­nih ani­mo­zi­te­ta i sla­blje­nju sa­rad­nje, po­seb­no na voj­nom pla­nu. Kao da su se Evro­plja­ni, sva­ko za se­be, okre­nu­li unu­tra­šnjim pro­ble­mi­ma i vi­še gle­da­ju ka­ko da obez­be­de funk­ci­o­nal­nost dru­štva unu­tar sop­stve­nih dr­žav­nih gra­ni­ca, a ma­nje u okvi­ri­ma za­jed­ni­ce.

S tim sa­zna­nji­ma, re­klo bi se, Fran­cu­ska ula­zi u iz­bo­re za Evrop­ski par­la­ment za­ka­za­ne za 9. jun. Ali. za raz­li­ku od pred­sed­nič­kog iz­ja­šnja­va­nja u Ru­si­ji, ov­de su u igri ra­di­kal­ni le­vi­ča­ri, ze­le­ni, so­ci­jal­de­mo­kra­ti, cen­tri­sti i li­be­ra­li, kon­zer­va­tiv­ci, na­ci­o­na­li­sti i su­ve­re­ni­sti, de­sni­ča­ri i još mno­gi dru­gi...

A upra­vo le­vi­ča­ri tvr­de da su oni je­di­ni ko­ji mo­gu da obez­be­de mir u Ukra­ji­ni i do­pri­ne­su smi­ri­va­nju ha­o­sa na Bli­skom is­to­ku. „Ne po­sto­ji voj­no re­še­nje za rat na is­to­ku Evro­pe”, sma­tra Žan Lik Me­lan­šon, kri­ti­ku­ju­ći Ma­kro­no­ve opa­ske o mo­gu­ćem sla­nju voj­ske u rat pro­tiv Ru­si­je. „Na­su­prot ti­ra­ni­ji i rat­nim hu­ška­či­ma, mi osta­je­mo te­melj mi­ra i me­đu­na­rod­nog pra­va”, do­da­je nje­go­va sa­rad­ni­ca Ma­non Ob­ri.

I naj­no­vi­ja is­tra­ži­va­nja vo­lje fran­cu­skih gra­đa­na ka­zu­ju da se po­be­da sme­ši dru­gi­ma, a ne Ma­kro­no­vim pri­sta­li­ca­ma. Upra­vo sto­ga na ovo­go­di­šnje iz­ja­šnja­va­nje mno­gi gle­da­ju kao na uvod u pred­sed­nič­ke iz­bo­re 2027, na ko­ji­ma ak­tu­el­ni šef dr­ža­ve ne­će mo­ći da se kan­di­du­je. Ta­ko­đe, Ma­kro­nov rej­ting u ovom tre­nut­ku je u dra­ma­tič­noj si­la­znoj li­ni­ji, dok par­ti­ja ko­ju pred­vo­di – Pre­po­rod – mo­že da ra­ču­na na po­dr­šku sve­ga 18 od­sto fran­cu­skih bi­ra­ča.

Ne­ma sum­nje da Ma­kron svo­jom ra­to­bor­nom po­li­ti­kom, za ko­ju tvr­di da je usme­re­na na „pod­sti­ca­nje osta­lih Evro­plja­na”, u stva­ri po­ku­ša­va da pa­žnju do­ma­će jav­no­sti pre­u­sme­ri na glo­bal­na de­ša­va­nja ka­ko bi on u me­đu­vre­me­nu kon­so­li­do­vao re­do­ve i sta­bi­li­zo­vao svo­ju par­ti­ju. Ja­sno je svi­ma da even­tu­al­no uče­šće fran­cu­skih tru­pa na bo­ji­štu u Ukra­ji­ni ne bi do­ne­lo ni­šta do­bro ni nje­go­voj ze­mlji ni dr­ža­vi Vo­lo­di­mi­ra Ze­len­skog. Ipak, u Evro­pi, to je tre­nut­no naj­ak­tu­el­ni­je pi­ta­nje i sva­ki po­en do­bi­jen na nje­mu mo­gao bi do­bro da do­đe na do­ma­ćem te­re­nu.

Osnov­no pi­ta­nje osta­je: Mo­že li Ma­kron da uspe u po­li­ti­ci ko­ju pro­mo­vi­še? Re­klo bi se da mu šan­se i ni­su baš ve­li­ke. Osim ako se na glo­bal­nom pla­nu ne­što dra­stič­no ne pro­me­ni. Nje­go­ve po­zi­ve na rat ma­lo ko na kon­ti­nen­tu ozbilj­no po­dr­ža­va. Re­klo bi se, čak, da sem sa­mog Ze­len­skog, ni­ko dru­gi ne ve­ru­je da bi se do­la­skom Fran­cu­za u ro­vo­ve u Ukra­ji­ni bi­lo šta pro­me­ni­lo. A even­tu­al­ni po­vra­tak voj­ni­ka u mr­tvač­kim vre­ća­ma bio bi ve­li­ki uda­rac na iona­ko po­lju­lja­no po­ve­re­nje u pred­sed­ni­ka i ak­tu­el­nu vlast u dr­ža­vi.

Ma­kro­no­vi po­zi­vi na rat sva­ka­ko će osta­ti za­pi­sa­ni u isto­ri­ji, kao i nje­go­va „sprem­nost” da od­go­vo­ri na mi­rov­ne ini­ci­ja­ti­ve svog ko­le­ge iz Mo­skve. Ipak, či­ni se da je mno­go šta tre­ba­lo da bu­de iz­re­če­no ra­ni­je, kad je ru­ska Spe­ci­jal­na voj­na ope­ra­ci­ja još bi­la u po­vo­ju i kad eko­nom­ske sank­ci­je is­toč­nom ri­va­lu još ni­su po­če­le da do­bi­ja­ju kon­tra­e­fe­kat. Evrop­ski iz­bo­ri u ju­nu po­ka­za­će da li je Fran­cu­ska sprem­na da ide pu­tem ko­ji joj uti­re ak­tu­el­ni šef dr­ža­ve.

Komentari9
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Petar jovanović
Za rat ,a da on bude po strani.Povuče ga ova nova igrica strategije
Bojsa
Trajan i fer mir je postojao pre nego što su krenuli ka Rusiji, 2008. i da od Krima 2013. naprave NATO mornaričku bazu najveću na svetu! Čemu su služili Minski sporazumi nego za trajan i fer mir? A šta su u stvari bili? Pa kako da se nekome od zapadnih lidera išta veruje, kad su izgubili osećaj za istinu i laž!!?!
Gavrilo
Makron sve više priča da je Evropa ugrožena od Rusije. To isto govori i Ursula von der Leyen, obzirom da dolaze evropski izbori, 6 juna. Njihovim strankama u Briselu ljulja se pod nogama, pa oni biraju najsigurniji način da zadrže vlast, a to je da objave da je Evropa ugrožena, napadnuta. Funkcioniše svuda, u svakoj prilici.
Golac
Makron nije u poziciji da predlaže ili čini išta a ako mu je za utehu ni niko iz Evrope. Ulogu mirotvorca je izgubio sa svojim nedavnim izjavama a u Evropi trenutno nema niti će biti u dogledno vreme zemalja koje mogu učestvovati otvoreno u ratu tipa kakav se vodi u UKR. Francuska i UK (izuzimajući UKR) su jedine značajne vojne sile Evrope ali samo zbog toga što imaju nuklearno oružje a za konvecionalni rat niti maju oružja niti stomaka. Amerika je sada više preokupirana Bliskim Istokom.
Бодо
Француска, па и сама ЕУ је заиста пала на најниже гране! Сем пар часних, самосталних и отреситих премијера и председника ово остало је ,,бетон" лига!

PRIKAŽI JOŠ

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.