Subota, 06.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
Izložba fotografija bombardovanih arhitektonskih ostvarenja

Rušenje arhitektonskog blaga Beograda

Rušenje arhitektonskog blaga Beograda
(Фото Никола Новаковић)

Izložba fotografija deset zdanja porušenih u NATO bombardovanju 1999. godine, koje su bila dela čuvenih arhitekata i činile arhitektonsko blago Beograda, otvorena je sinoć u Jugoslovenskoj kinoteci.

Rane na licu Beograda u vidu uništenih objekata – Avalskog tornja, zgrade Generalštaba, Komande vazduhoplovstva, Vlade Srbije, hotela Jugoslavija, PC Ušće, zgrade RTS-a, republičkog SUP-a, ambasadi NR Kine i Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, zabeležio je aparatom fotograf Slavko Matejić,  a urednik izložbe je arhitekta, prof. dr Dragana Vasiljević.

U bombardovanju Beograda srušeni su sledeći objekti koji su bili arhitektonsko blago grada i zemlje:

Simbol grada Avalski toranj – jedan od najlepših TV predajnika u Evropi i svetu i remek-delo arhitekture. Bio je to jedini toranj na svetu koji je za presek imao jednakostranični trougao koji je simbolisao srpski tronožac za sedenje. Projektovali su ga od 1959. do 1960. arhitekte Uglješa Bogunović i Slobodan Janjić, kao i konstruktor, akademik Milan Krstić. Pušten je u rad 1965. Bio je visok 202,87 metara. Toranj je obnovljen 2010. godine.

Zgrade Generalštaba vojske Srbije i Crne Gore i Ministarstva odbrane podignute su između 1955. i 1965. prema projektu arhitekte Nikole Dobrovića, kao dvočlani ansambl. Kao značajno ostvarenje posleratne srpske i jugoslovenske arhitekture, zgrade predstavljaju nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Kompleks se sastoji iz dva monumentalna, stepenasto završena trakta koji se kaskadno spuštaju ka Nemanjinoj ulici, kreirajući na taj način urbani simbol gradske kapije.

Kompleks Dom pionira (danas Dečjeg kulturnog centra) sa zgradom RTS-a i Malim pozorištem „Duško Radović” u Beogradu, delo je čuvenog srpskog arhitekte Ivana Antića, koji je u objekte uneo i jedan regionalni element kroz zamisao formiranja trema između objekata. U pitanju je postupak gde elemente narodne arhitekture prenosi asocijativno i transponuje ih u moderan ambijent.

Hotel „Jugoslavija”, otvoren 1969. godine, bio je jedan od prva tri značajna objekta koji su planirani u Novom Beogradu, pored zgrade CK KPJ i zgrade Predsedništva vlade FNRJ.   Poznati arhitekti zagrebačke škole moderne Mladen Kauzlarić, Lavoslav Horvat i Kazimir Ostrogović pobedili su na konkursu predlažući beskompromisno modernistički koncipiran objekat, primeren ideji o Novom Beogradu kao savremenom gradu. Lokacija za hotel određena je u Idejnom planu Novog Beograda arhitekte Nikole Dobrovića (1948).

Poslovni centar „Ušće”, arhitekte Mihaila Jankovića, konstrukcija Milan Krstić. Ideja o zidanju kompleksa zgrada najviših državnih ustanova na levoj obali Save, u okviru novog grada, pojavljuje se 1947. godine kada je i raspisan prvi konkurs za idejno rešenje. I na drugom konkursu nije bilo prve nagrade, a na trećem je izabrano rešenje arhitekte Mihaila Jankovića, kompleks kule sa 24 sprata (23 sprata i konzolna nadstrešnica na 24. spratu) i kružni paviljon sa konferencijskom dvoranom. Maketa je pokazana predsedniku Titu. Gradnja traje od 1962. do 1964. godine i ostvarila se samo kula. Projektant armirano-betonske konstrukcije je inženjer Milan Krstić. 

Zgrada Vlade Republike Srbije, arhitekte Nikolaja Krasnova, je palata Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije. Palata zbog značaja kao antologijsko delo beogradske akademske međuratne arhitekture predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture. Sagrađena je između 1926. i 1928. godine, po projektu arhitekte Nikolaja Krasnova, ruskog arhitekte, najznačajnijeg predstavnika akademskog istoricizma u srpskoj međuratnoj arhitekturi, zaposlenom u Arhitektonskom odeljenju Ministarstva građevina. On je autor prvobitnog projekta zgrade, kao i njene kasnije dogradnje trećeg sprata iz 1938. godine. 

Zgrada Komande vazduhoplovstva  sagrađena je 1935. godine, na mestu zgrade nekadašnje Vojne komande u Zemunu. Predstavlja jedno od najoriginalnijih dela arhitekte Dragiše Brašovana i značajno delo jugoslovenske moderne u periodu između dva svetska rata. Po ukupnoj zapremini, dugo vremena ova zgrada je bila jedna od najvećih u Zemunu, a i danas predstavlja jedan od najdominantnijih objekata u okviru Starog jezgra Zemuna. Građena je sa osnovom u obliku četvorougla, sa unutrašnjim dvorištem i predbaštom. Postavljena je kao samostalna blok-zgrada, koncipirana i kao deo zgrade Zemunske vojne komande u Glavnoj ulici broj 5, sa kojom čini urbanističku celinu.

Zgrada  Republičkog SUP-a na Guberevcu, arhitetke Ivana Antića, sagrađena je 1981. i Antić je dobio Borbinu nagradu za arhitekturu za ovu zgradu 1983. godine.

Zgrada Saveznog MUP-a, arhitekta Ludviga Tomorija je izraziti primer arhitekture socijalističkog realizma.

Ambasada NR Kine u Srbiji  Istorija kineske ambasade u Srbiji može se pratiti sve do uspostavljanja diplomatskih odnosa između Narodne Republike Kine i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1955. godine, kada su osnovane ambasade Beogradu i Pekingu, odnosno kada je počela razmena ambasadora, a prvog kineskog ambasadora u Jugoslaviji imenovao je tadaši zamenik ministra spoljnih poslova Vu Sjućuen.

Prva izložba Rušenja arhitektonskog blaga održana je 1999. godine u Skupštini grada Beograda po ideji profesora Spasoja Krunića. Izložba se može pogledati i u nedelju 24. marta.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.