„Crni” mart u Novom Sadu
Novi Sad – Nekoliko tragičnih vesti za samo dve nedelje u martu slilo se u jedno često, laičko pitanje: Šta se to dešava s Novim Sadom? Posle ranijih tragičnih požara, serijala pucnjava i krimi-obračuna, događaji iz ovog grada sada ponovo pune crne hronike.
Skok mladog bračnog para u smrt sa solitera na Limanu, a onda i smrtonosni pad sredovečnog muškarca sa zgrade na Novom naselju, pokušaj suicida devojke s Varadinskog mosta, a potom muž ubijene Novosađanke pokušava da sebi oduzme život na Temerinskom mostu. O događajima je javnost mogla da sazna proteklih dana ili da o njima bez mnogo osnova nagađa. Pritom su neki slučaji isprepletani sumnjama oko događaja koji su prethodili, a to su femicid i ubistvo dece bračnog para, što je dodatno unelo uznemirenje.
Kada je reč o samoubistvu, stručnjaci upozoravaju da se ove pojave i učestalost sagledavaju obazrivo i da su mere prevencije neophodne. Blagotvoran može da bude i sam razgovor, pa je Dom zdravlja „Novi Sad” krajem marta pokrenuo otvorenu liniju za psihološku pomoć. Građani koji žele da razgovaraju s nekim, požale se i potraže pomoć mogu da pozovu 021/4879-021, od sedam sati do 20 časova radnim danima.
„U trenucima kada naša zemlja svedoči tragedijama koje pogađaju i pojedince i porodice, u obavezi smo da se ne oglušimo na očigledne pozive na pomoć koje nam ovi nemili događaji šalju”, poručuju iz doma zdravlja.
Postojanje SOS telefonskih službi spada među najvažnije mere prevencije samoubistva, pod uslovom da su dostupne 24 sata sedam dana u nedelji, kaže za „Politiku” specijalista socijalne medicine dr Snežana Ukropina iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine.
Ona pozdravlja odluku doma zdravlja da pokrene otvorenu liniju, a ističe i važnu ulogu koju oko prevencije samoubistva imaju i volonterske službe, poput Centra „Srce”, kome se građani mogu obratiti svakog dana od 14 do 23 sata besplatnim telefonskim pozivom (0800/300-303), imejlom i četom na sajtu tog udruženja.
Rano otkrivanje i lečenje anksioznih poremećaja, edukacija društva da primeti znake i reaguje na ponašanje osobe koja razmišlja o samoubistvu, kontrola pristupa oružju, pesticidima, sedativima – takođe su neke od mera prevencije suicida koje navodi sagovornica.
„Ogroman deo metoda jeste da svako može biti deo promene, da bude osetljiv na osobe iz okoline, reaguje, ako primeti neko bilansno ponašanje – recimo, da čovek sređuje neke papire i govori da mu je dosta svega. Treba ga pitati kako je, da li možda razmišlja o samoubistvu. Razgovorom ne možete nekome dati ideju da se ubije. Naprotiv, to je jedan od najboljih načina da pomognete”, kaže dr Ukropina i napominje da sve dalje treba prepustiti stručnjacima.
Obeležavanje mostova tablama sa SOS brojevima, ograničavanje pristupa visokim građevinama, takođe su konkretne mere koje se predlažu, a medijima se sugeriše nesenzacionalističko izveštavanje.
„Objave o suicidu mogu biti veoma nepovoljne za osetljive osobe. One mogu da pomisle da je u tome možda izlaz. Verterov efekat je davno poznat i opisan u nauci. Potiče iz Geteove knjige ’Jadi mladog Vertera’, gde se glavni junak ubija. Knjiga je bila popularna, to se prenosilo i primećen je masovniji suicid mladih”, navodi lekarka.
Ne može se, ipak, tvrditi da se u slučaju Novog Sada, nakon poslednjih ovdašnjih događaja, radi o ovom fenomenu.
„Možda će sociolozi pokušati da urade neku studiju, da nam objasne. Sumnjam na socijalnu translaciju socijalno-destruktivnih ideja, ali to ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo”, kaže dr Ukropina.
Inače, Novi Sad beleži, po rečima sagovornice, pad stope suicida (broj samoubistava na 100.000 stanovnika godišnje) u poslednjih 30 godina i taj pokazatelj je manji, dodaje ona, nego prosek za Vojvodinu.
U pokrajini, koja je kriznih devedesetih godina prošlog veka, obeleženih ratovima u regionu i propadanjem društva, imala visoku stopu suicida (32,4 u 1999. godini), beleži se značajan trend pada tog indikatora (14,6 u 2022. godini). Stopa samoubistava u Vojvodini i dalje je nešto više od prosečne u Evropi (13,8).
„Naš grad je porastao, dobio je 40.000 stanovnika u poslednjih deset godina. Čak je posle dugo godina imao mali prirodni priraštaj. Ako je apsolutni broj stanovnika povećan, vi možete zabeležiti i veći apsolutni broj suicida, a da stopa pada ili stagnira”, kaže načelnica Centra za promociju zdravlja.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


