Utorak, 09.06.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Ber­lin uz­dr­ža­ni­ji pre­ma Izra­e­lu

Ne­mač­ki zva­nič­ni­ci po­če­li su da se pi­ta­ju da li su u po­dr­šci Izra­e­lu oti­šli pre­da­le­ko
Ber­lin uz­dr­ža­ni­ji pre­ma Izra­e­lu
Је­ди­ни­ца за обез­бе­ђе­ње ки­бу­ца на ју­гу Изра­е­ла осма­тра по­јас Га­зе (Фото Бета АПА)

Ka­da su Ju­val Abra­ham i Ba­sel Adra iza­šli na po­di­jum Ber­lin­skog fe­sti­va­la da bi pri­mi­li na­gra­du za do­ku­men­tar­ni film o pa­le­stin­skom ot­po­ru, mo­glo je da se oče­ku­je da će Izra­e­lac i Pa­le­sti­nac uz­bur­ka­ti du­ho­ve u ze­mlji ko­ja po­dr­šku je­vrej­skoj dr­ža­vi do­ži­vlja­va kao na­ci­o­nal­nu oba­ve­zu.

Abra­ham je po­zvao na pre­kid oku­pa­ci­je pa­le­stin­ske ze­mlje, a Adra je ape­lo­vao na po­sla­ni­ke Bun­de­sta­ga da pre­ki­nu da ša­lju oruž­je Izra­e­lu.

Izra­el­ski am­ba­sa­dor u Ne­mač­koj od­mah je op­tu­žio in­sti­tu­ci­je kul­tu­re da, pod iz­go­vo­rom slo­bo­de iz­ra­ža­va­nja i umet­no­sti, „pro­sti­ru cr­ve­ni te­pih” jed­nom an­ti­i­zra­el­skom ak­ti­vi­sti. Ci­nič­no je do­dao da je fe­sti­val „još jed­nom” po­ka­zao da Ne­mač­ka ima pro­blem.

Abra­ham je po­sle to­ga do­ži­veo sal­ve kri­ti­ka ne­mač­kih po­li­ti­ča­ra i pri­mio pret­nje smr­ću. Mo­rao je da ot­ka­že po­vra­tak u Izra­el i da se bra­ni od op­tu­žbi da je an­ti­se­mi­ta. Re­di­telj, ko­jem su čla­no­vi po­ro­di­ce stra­da­li to­kom Ho­lo­ka­u­sta, sma­trao je da je ras­pra­va o nje­go­vom go­vo­ru ap­surd­na. „Ne­mač­ka mo­ra da se bo­ri pro­tiv an­ti­se­mi­ti­zma, ali uki­da­nje le­gi­tim­nih ras­pra­va ni­je lek­ci­ja ko­ja se uči iz Ho­lo­ka­u­sta.”

Ne­mač­ka de­ce­ni­ja­ma ži­vi u sen­ci Ho­lo­ka­u­sta, a rat u Ga­zi do­ži­vlja­va se kao pri­li­ka da se ot­pla­ti deo ne­na­pla­ti­vog du­ga pre­ma Je­vre­ji­ma. Još od vre­me­na go­vo­ra An­ge­le Mer­kel 2008, ka­da je ima­la čast da bu­de pr­vi šef stra­ne vla­de ko­ji se obra­ća izra­el­skom par­la­men­tu, Kne­se­tu, Ber­lin je bez­bed­nost Izra­e­la pro­gla­sio za „Sta­at­srd­son”, raz­log po­sto­ja­nja ne­mač­ke dr­ža­ve.

Mno­gi su se ta­da pi­ta­li šta ta iz­ja­va zna­či. Da li je ele­ment spolj­no­po­li­tič­ke dok­tri­ne? Blan­ko ček Izra­e­lu kao deo po­li­ti­ke isto­rij­skog is­ku­plje­nja? Ka­ko god, for­mu­lu su ka­sni­je pri­hva­ti­li svi vo­de­ći po­li­ti­ča­ri, pa je bli­sko­i­stoč­ni kon­flikt uči­nio da Ne­mač­ka, uz Bri­ta­ni­ju, Fran­cu­sku, Ita­li­ju i pred­sed­ni­cu Evrop­ske ko­mi­si­je, pred­nja­či u bez­re­zer­vnoj po­dr­šci vla­sti­ma pre­mi­je­ra Ben­ja­mi­na Ne­tan­ja­hua.

Kan­ce­lar Olaf Šolc bio je me­đu pr­vim li­de­ri­ma Za­pa­da ko­ji su od­mah po­sle Ha­ma­so­vog ma­sa­kra 7. ok­to­bra po­žu­ri­li za Tel Aviv ka­ko bi is­ka­za­li ne­u­pit­nu po­dr­šku i so­li­dar­nost. Po ce­nu da bu­de kri­ti­ko­va­na za kr­še­nje pra­va na slo­bo­du oku­plja­nja i go­vo­ra, vlast je za­bra­nji­va­la pro­pa­le­stin­ske sku­po­ve u ze­mlji u ko­joj ži­vi naj­ve­ća pa­le­stin­ska za­jed­ni­ca u Evro­pi. Sve je prav­da­no stra­hom od ra­sta an­ti­se­mi­ti­zma.

Bun­de­stag je 2019. do­neo re­zo­lu­ci­ju ko­ja od lo­kal­nih vla­sti zah­te­va da us­kra­te sva­ku fi­nan­sij­sku po­moć gru­pa­ma ili po­je­din­ci­ma ko­ji „ak­tiv­no po­dr­ža­va­ju” boj­kot Izra­e­la ko­ji je zva­nič­no oce­njen kao an­ti­se­mit­ski. Ber­lin je pred Me­đu­na­rod­nim su­dom prav­de u Ha­gu sta­jao u pr­vom re­du od­bra­ne Izra­e­la od op­tu­žbi Ju­žno­a­frič­ke Re­pu­bli­ke za ge­no­cid pro­tiv Pa­le­sti­na­ca. Po­zi­vao se na isto­ri­ju ka­ko bi se po­sta­vio kao mo­ral­ni auto­ri­tet kad je reč o od­bra­ni kon­ven­ci­je o ge­no­ci­du.

Nem­ci su po­ka­zi­va­li mno­go raz­u­me­va­nja kad je Ne­tan­ja­hu, po­ku­ša­va­ju­ći da oprav­da ci­vil­ne žr­tve izra­el­skih na­pa­da, pod­se­ćao na ra­zor­na sa­ve­znič­ka bom­bar­do­va­nja Dre­zde­na ili bri­tan­sko bom­bar­do­va­nje Ko­pen­ha­ge­na 1944, kad su pi­lo­ti ume­sto se­di­šta Ge­sta­poa po­go­di­li deč­ju bol­ni­cu i uzro­ko­va­li smrt 84 de­te­ta. „Bio je to le­gi­tim­ni čin ra­ta s tra­gič­nim po­sle­di­ca­ma ko­je pra­te ta­kve le­gi­tim­ne ak­ci­je”, iz­ja­vio je Ne­tan­ja­hu.

Dok je hu­ma­ni­tar­na ka­ta­stro­fa po po­ja­su Ga­ze uzi­ma­la ma­ha, Ne­mač­ka je su­spen­do­va­la fi­nan­sij­ske upla­te u fond Or­ga­ni­za­ci­je UN za po­moć pa­le­stin­skim iz­be­gli­ca­ma. Kan­ce­lar Šolc je to­kom bez­bed­no­sne kon­fe­ren­ci­je u Min­he­nu iz­be­ga­vao da od­go­vo­ri na pi­ta­nje da li Izra­el kr­ši me­đu­na­rod­no pra­vo.

Dra­ma­ti­čan rast bro­ja pa­le­stin­skih ci­vil­nih žr­ta­va, ko­ji pre­la­zi 33.000, uklju­ču­ju­ći i naj­ve­ći broj stra­da­le de­ce u ne­kom kon­flik­tu ovog ve­ka, uči­nio je da kri­ti­ke izra­el­ske in­va­zi­je i spre­ča­va­nje do­tu­ra po­mo­ći po­sta­nu sve ma­sov­ni­ji.

Ne­mač­ka jav­nost je do­sko­ra čvr­sto po­dr­ža­va­la izra­el­ske voj­ne ope­ra­ci­je, ali sa­da 70 od­sto is­pi­ta­nih sma­tra da ne­ma oprav­da­nja nji­ho­vom in­ten­zi­te­tu ko­ji uzro­ku­je to­li­ke ci­vil­ne žr­tve.

Ne­mač­ki zva­nič­ni­ci po­če­li su da se pi­ta­ju da li su u po­dr­šci Izra­e­lu oti­šli pre­da­le­ko. Da li su Ne­tan­ja­huu da­li kart blanš i za ofan­zi­vu na ju­gu po­ja­sa Ga­ze, gde je po­sled­nji spas po­tra­ži­lo 1,4 mi­li­o­na ra­se­lje­nih Pa­le­sti­na­ca?

Ber­lin, kao i Va­šing­ton, po­ku­ša­va da se po­zi­ci­o­ni­ra kao „za­bri­nu­ti pri­ja­telj” Izra­e­la, ali shva­ta da sa­svim jed­no­stran pri­stup ra­tu mo­že da ga ko­šta ne sa­mo gu­bit­ka me­đu­na­rod­nog kre­di­bi­li­te­ta, već i auto­ri­te­ta da kri­ti­ku­je auto­ri­tar­ne vla­sti ko­je kr­še ljud­ska pra­va ši­rom sve­ta.

Izra­el­ski pre­mi­jer gur­nuo je se­be, pa i Izra­el, u opa­snu izo­la­ci­ju, iz ko­je je­vrej­ska dr­ža­va mo­že da se iz­vu­če sa­mo nje­go­vim od­la­skom. Što se Ber­li­na ti­če, tra­di­ci­o­nal­na „od­go­vor­nost za je­vrej­ske ži­vo­te” po­či­nje da uklju­ču­je i od­go­vor­nost za ne­mač­ke in­te­re­se. Ma­kar sim­bo­lič­no. Ne­mač­ka će od ma­ja na­sta­vi­ti da fi­nan­si­ra agen­ci­ju UN za po­moć pa­le­stin­skim iz­be­gli­ca­ma.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.