Ćulibrk: Pobeda našeg naroda nad užasima NDH
Naučna monografija profesorke beogradskog Filozofskog fakulteta Jelene Erdeljan, koja sadrži autentično svedočanstvo monahinje Marije Antić iz jasenovačkog manastira Rođenja Svetog Jovana Krstitelja, predstavljena je juče u Narodnom muzeju Srbije. Predstavljajući publikaciju „Monahinja Marija: Slike monahinje Marije – Sveti novomučenici jasenovački u svetlosti Vaskrsenja”, štampanu i na srpskom i na engleskom jeziku, episkop pakračko-slavonski Jovan Ćulibrk ocenio je da je ova monografija „nova strana u našem odnosu prema Kosovu–Jasenovcu, mestu koje je postalo svetski simbol stradanja”.
– Ova knjiga je znak obnove i znak pobede našeg naroda – kazao je Ćulibrk i istakao da je logor Nezavisne države Hrvatske (NDH) u Jasenovcu bio „strašniji i okrutniji od nacističkih logora”.
Kao izuzetnu monografiju koja probija put razumevanja genocida kroz vizuelnost, opisala je ovu publikaciju Lidija Merenik, profesorka Filozofskog fakulteta.
– Postavlja se pitanje da li je moguće stvarati umetnost posle takvog užasa. Jako mi je teško da kažem da su ove slike lepe znajući stravične istorijske činjenice i svedočenja, koja su ovde štampana – rekla je Merenik i dodala da su ove slike, koje prikazuju brutalne scene smrti dece i nedužnih, više ikone.
Autorka monografije Jelena Erdeljan je poručila da „slike monahinje Marije na dubok smiren, nežan i lep način preobražavaju prostor smrti u prostor vaskrsenja”.
– Ovaj prostor jeste istinski pravi, novi Jerusalim i pred tom činjenicom, kao i pred praznim grobom Hristovim, zaustavljaju se sve reči. Ono što osećamo u srcima i nada u vaskrsenje su ono o čemu nam govore slike monahinje Marije – kazala je Erdeljan i dodala da je monografiju posvetila svom pradedi Novaku Radoviću, ratniku sa Cera, ubijenom na kućnom pragu u Vukovaru pre 83 godine, odnosno na dan stvaranja Nezavisne države Hrvatske (NDH).
Kustos Muzeja žrtava genocida Nikola Radosavljević je ocenio da ova monografija dolazi kao prirodan nastavak svedočanstva i predstavlja važan most u kulturi sećanja.
Objavljivanje monografije omogućili su Ministarstvo kulture i Muzej žrtava genocida.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


