Sreda, 15.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista

Dva veka od prvog srpskog Nahijskog suda

Osnivanjem Sovjeta požarevačkog 1821. prvi put je razdvojena sudska od upravne vlasti
Dva veka od prvog srpskog Nahijskog suda
Свечана академија у Центру за културу Пожаревац (Фото О. Милошевић)

Požarevac – Donošenjem ukaza kneza Miloša Obrenovića, 7. maja 1821. godine, osnovan je prvi Nahijski sud u Srbiji sa sedištem u Požarevcu, pod nazivom „Sovjet požarevački”. Povodom 200. godišnjice od ovog važnog datuma u Požarevcu je priređena svečanost, ali kako je objasnio Dragan Vučićević, predsednik Višeg suda u Požarevcu, zbog epidemije virusa korona jubilej nije mogao biti obeležen 2021. godine.

Značaj ovog suda, kako se čulo, ogroman je pre svega jer je tada prvi put u Srbiji odvojena sudska od upravne vlasti. Vučićević je poručio da je istorija prava istovremeno i istorija države, ali i srpskog društva i kulture.

Osnivanje prvih sudova u Srbiji izraz je potrebe i htenja naroda da uporedo sa borbom za slobodu stvara i osnove za izgradnju savremene države. Jedan od prvih i najznačajnijih koraka na tom putu jeste donošenje kneževog ukaza o osnivanju prvog Nahijskog suda u Srbiji, rekao je on.

Vesna Subić, sudija Vrhovnog suda Srbije, Požarevljanka rodom, istakla je da je 1821. godine iz Požarevca počela da se formira i razvija mreža sudova u Srbiji sve do osnivanja Vrhovnog suda 9. septembra 1846. godine.

– Ta mreža se menjala, menjali su se nazivi sudova, ali je suština ostala ista – postojali su, a i sada postoje, sudovi prvog i drugog stepena i Vrhovni sud kao najviši sud u državi Srbiji – rekla je ona.

Zorana Delibašić, predsednica Visokog saveta sudstva, rekla je da obeležavanje 200 godina rada i delovanja pravosudnih organa u Braničevskom okrugu predstavlja značajan društveno-politički i kulturni događaj.

– U vreme osnivanja prvog Nahijskog suda u Požarevcu u Srbiji nisu postojali Ustav i pisani zakoni, a od sudija se tada zahtevalo da budu čestiti i pošteni ljudi i da sude po zdravom razumu. Danas Srbija ima pisani Ustav, zakone i kodeks sudijske etike, ali se od sudija i danas zahteva da sude čestito i pošteno, budu stručne, odgovorne, dostojne i urade nešto što je nekada jako teško uraditi – da pokušaju da pomire zakon i pravdu – rekla je Delibašićeva.

Prema istorijskim podacima, Nahijski sud je imao dva kneza, jednog pisara i dva pandura, i bio je jedan od retkih magistrata koji je skoro odmah po osnivanju imao svoj pečat i delovodni protokol, ispričao je Dragan Vučićević.

Sedište suda bilo je u Bogićevoj kući koja se nalazila u dvorištu sadašnje Politehničke škole u Požarevcu. Ubrzo po osnivanju knez Miloš je 27. jula 1821. godine doneo akt kojim je utvrdio nadležnost suda i za glavnog nahijskog kneza postavio Josifa Milosavljevića. Propisao je knez i da sudije „stalno prebivaju u mestu gde su opredeljeni, da budu čestni i pošteni i u sudijskim poslovima koliko-toliko vešti”. Sud je radio pod brojnim imenima: Sovjet požarevački, Magistrat nahije požarevačke, Sud nahije požarevačke, Ispravničevstvo okružja požarevačkog, Magistrat okružja požarevačkog, Sud okružja požarevačkog, Okružni sud u Požarevcu, Požarevački prvostepeni sud, Sreski sud u Požarevcu, Opštinski i Okružni sud i danas Osnovni i Viši sud u Požarevcu.

Monografija kao svedok sudske prakse

Povodom jubileja, Viši sud u Požarevcu i Istorijski arhiv Požarevac predstavili su monografiju „200 godina od osnivanja prvog Nahijskog suda u Srbiji – u Požarevcu 1821–2021”. Objavljena je u ediciji Istorijskog arhiva Požarevac „Posebna izdanja”, pod pokroviteljstvom grada Požarevca i Ministarstva pravde.

Pored organizacije delovanja požarevačkog Nahijskog suda i tamošnjeg Okružnog suda, autori su u skladu sa dostupnim arhivskim materijalom predstavili i rad sudija i sudskih činovnika, ali su uz obilje iznetih statističkih podataka potkrepili uspešnu sudsku praksu koja se odvijala u okviru požarevačkog suda u toku dva veka njegovog postojanja, istakao je Aleksandar Rastović, direktor Istorijskog instituta Beograd, u ime recenzenata.

Komentari0
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.